Bruno Šišić kroz cijelu je karijeru bio aktivan u borbi da se naša vrtna arhitektura prepozna i unaprijedi i stalno je upozoravao na neosjetljivost javnosti, uprave i investitora na kulturne vrijednosti nekadašnjih umjetnički oblikovanih parkova koji nebrigom propadaju, čime se gubi i ukupno kulturno ozračje prostora, istaknuto je na dodjeli nagrade u Staroj gradskoj vijećnici.
I danas je prvi koji će braniti vrt Gundulićevog ljetnikovca u Gružu i zauzimati se da se ne dogode urbanističke pogreške, dodaje se u obrazloženju.
Šišić (Dubrovnik, 1927.) je prvi objavio znanstveni pojam ‘dubrovački renesansni vrt’, izradio je projekte obnove za mnoge vrtove, a i osnivač je Centra za povijesne vrtove i razvoj krajobraza u Dubrovniku, kojega je obnovio nakon što je sa svom građom izgorio za vrijeme bombardiranja 1991.
Izradio je više od stotinu projekata vrtne i krajobrazne arhitekture u Dubrovniku, objavio stotinjak stručnih i znanstvenih članaka i studija s područja krajobraznog oblikovanja, zaštite krajobraza, istraživanja povijesnih vrtova te povijesnog vrtnog urbanizma.
Godišnja nagrada za najbolju izložbu dodijeljena je međunarodnoj izložbi grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija Zgraf 11, održanoj od 15. ožujka do 5. travnja u Zagrebu. Na izložbi je predstavljena recentna međunarodna grafička produkcija, a domaći dizajn postavljen je u neposredan odnos s aktualnim svjetskim dostignućima i trendovima. Jedanaesti Zgraf održao se na temu “Danas je jučer bila budućnost”, a ove godine uveden je i novi program EduZgraf za studente.
Nagrada za najboljeg mladog umjetnika uručena je Ivi Lulić, koja se profesionalno bavi fotografijom od 2006., a zapažena je s ciklusom ‘Vile i vilenjaci Artusi’, nastalim u suradnji s Dječjim domom Vladimir Nazor u Karlovcu.
Radeći s djecom i potičući njihovu kreativnost i inovativnost, realizirala je u sklopu toga projekta veliki broj fotografija, u kojima je uspjela vizualizirati jedan poseban svijet iz mašte, u kojem se susreću realno i bajkovito, na poetski način isprepliću san i java, napominje se u obrazloženju.
Uručena su i priznanja za poseban doprinos ugledu udruge – Ani Lendvaj za dugogodišnje novinsko praćenje rada članova udruge i organizaciju izložbi te Muniri Serdarević za angažman u udruzi.
Počasnim članovima ULUPUH-a ove godine proglašeni su slikar i grafički dizajner Boris Bućan te kazališna i televizijska kostimografkinja i scenografkinja Latica Ivanišević.
U ime nagrađenih zahvalila je Sonja Jurković, koja je umjesto svog kolege Brune Šišića primila nagradu.
ULUPUH je nagrade dodijelio u povodu 62. godišnjice osnutka, a dobitnicima ih je uručila potpredsjednica zagrebačke Gradske skupštine Tatjana Holjevac.
Dana 14.12.2012.g. Druga glavna skupština Hrvatske komore arhitekata,na prijedlog Odbora HKA za krajobraznu arhitekturu i Dubrovačke podružnice HKA proglasila je gdin. Šišića počasnim članom Hrvatske komore arhitekata.
Ovo priznanje dobio kao prvi krajobrazni arhitekt.
Povelju o počasnom članstvu primila je, mr.sc. Marija Kojaković d.i.a., predsjednica Društva arhitekata Dubrovnik, pozdravivši Skupštinu uz prigodni govor koji donosimo u nastavku.
"Dr. Bruno Šišić pozdravlja članove Skupštine Hrvatske komore arhitekata i zahvaljuje se Odboru krajobraznih arhitekata i Područnom odboru Dubrovnik na prijedlogu da bude izabran za počasnog člana Hrvatske komore arhitekata.
Dr. Bruno Šišić ukazao mi je veliku čast da u njegovo ime izrečem zahvalu za ovo veliko priznanje i da u njegovo ime ukažem na aktualna pitanja kojima se bavio i kojima se i danas bavi.
Dr. Bruno Šišić je prvenstveno jedan istaknuti borac u nastavku 200-godišnje borbe za očuvanje prirodne i kulturne baštine dubrovačkog kraja i koji to provodi punih šest desetljeća svojim stručnim, znanstvenim i javnim radom.
Zahvaljujući pojedincima kao sto je dr. Šišić ukazano je društvu na vrijedne spomenike krajobrazne i vrtne arhitekture . I danas dr. Šišić prvi reagira, prvi obavještava i apelira kad je neki spomenik u opasnosti. Dr. Šišić je prvi podignuo glas kad su gradske vlasti Dubrovnika objavile plan da u renesansnom vrtu ljetnikovca Gundulić u Gružu, zastiđenom spomeniku kulture, izgrade poslovne prostore, garažu i parking što je suprotno i važećem Generalnom planu Grada Dubrovnika. Na temelju apela Dr. Šišića Društvo arhitekata Dubrovnika I Područni odbor Hrvatske komore arhitekata Dubrovnik su obavijestili građane i stručnu javnost te organizirali javne tribine.
Dr. Šišić prati napise u tisku i odgovara na njih. Upozorio je na uništavanje zelenih glavica koje predstavljaju osnovnu značajku urbane cjeline Grada Dubrovnika. Posebno je ukazao na štetnost i dimenzije uništenja krajobraznih vrijednosti na platou Srđa t.zv. urbanističkim planom ‘’Športsko-rekreacijskog centra s golf igralištem ‘’ ustvari plana izgradnju golemog stambenog naselja gdje je golf marketinški trik, a u biti znači amputaciju I devastaciju cijelog platoa Srđ s pogubnim posljedicama za Grad i cijelu županiju. I upravo je Dr. Šišić izvršio prostornu analizu površina i ustanovio je da planirani golfo-grad površine dvadeset povijesnih jezgri Grada Dubrovnika ili pet površina otoka Lokruma. Što bi Zagrebčani rekli da im se prezentira na javnoj raspravi plan za izgradnju naselja sa šest tisuća stanova u Maksimiru – ‘’lijepih, a dio u vilama’’?
Još od 1986. godine pa do danas pismima i člancima upozorava i protivi se preprečavanju Gruškog zaljeva pontonima nove marine.
Aktivno se zalaze za zaštitu povijesnog predgrađa Pile – Kono I ukazuje na potpuno pogrešno i nestručno popločavanje Brsalja koje vodi ka odumiranju povijesnih platana. Ukazao je na neprihvatljiv primjer ponude Španjolaca koji su projektirali potpunu izgradnju turističkim objektima renesansnih vrtova dubrovačkih ljetnikovaca.
Dr. Šišić je svjestan da danas živimo u vremenu kada naša ministarstva zajednički zaobilaze građane Dubrovnika i forsiraju potvrdu i donošenje planova koji devastiraju najvrjednija područja dubrovačkog kraja u interesu privatnih investitora bez utvrđivanja i poštovanja javnog interesa.
Današnje prostorno planiranje po važećim zakonima je defektno jer nije multidisciplinarno kakvo jedino može i smije biti i ne primjenjuju se bitni osnovni standardi za javne potrebe – društvenu I tehničku infrastrukturu, ne planiraju se parkovi, dječja igrališta i rekreativne površine, već se samo bavi nasilnim uguravanjem stambenih i poslovnih predimenzioniranih kompleksa na najvrjednijim lokacijama u neizgrađenim zonama, a u izgrađenim bezobzirno razara postojeću gradsku strukturu i zelene površine izobličujući u potpunosti sliku Grada I naselja. Razaranja uzrokovana ratom I potresima mogu se popraviti, ali strukturalno razaranje tkiva Grada predimenzioniranom izgradnjom je nepopravljivo.
Dr. Šišić je uzor svima nama kako beskompromisno treba braniti prirodnu I povijesnu baštinu i težiti za skladnim razvojem naselja u kojima će biti primijenjeni standardi dostojni našeg vremena i našeg naslijeđa da naši potomci budu ponosni na ono sto su baštinili.
I na kraju poruka Dr. Šišića:
Znanje i hrabrost se isplati!!!"
mr.sc. arch. Marija Kojaković,
predsjednica Društva arhitekata Dubrovnik