Pitanja i odgovori

1. Može li ovlašteni arhitekt raditi nakon odlaska u mirovinu?
Može li ovlašteni arhitekt zadržati pečat nakon što ode u mirovinu?

Pozitivan odgovor na Vaš upit uključuje ispunjenje uvjeta iz dvaju zakona:

  • “Zakona o mirovinskom osiguranju” (“Narodne novine” broj 157/13, 151/14 i 33/15), na snazi od 01. siječnja 2014. god.,
  • „Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ („Narodne novine“ broj 78/15), na snazi od 25. srpnja 2015. god.

Nedavno doneseni „Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ bitan je utoliko što je izjednačio prava ovlaštenih arhitekata, s pravima drugih struka u RH, u pogledu obavljanja strukovne djelatnosti ovlaštenog arhitekta u uvjetima propisanim „Zakonom o mirovinskom osiguranju“.

Temeljem odredbi čl. 37. st. (6) “Zakona o mirovinskom osiguranju”, citiramo: “…osiguranik koji je nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu prema ovome Zakonu, nastavio raditi, ali ne više s punim radnim vremenom, nego do polovice punog radnog vremena koje je radio prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu od dana s kojim je nakon ispunjenja uvjeta nastavio raditi do polovice punog radnog vremena“.

Ovdje posebno skrećemo pozornost na obvezu: „…ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu…“, što znači da pogodnost rada uz mirovinu, na polovicu punog radnog vremena, mogu koristiti samo osobe koje su udovoljile zahtjevu iz čl. 33. “Zakona o mirovinskom osiguranju”, dok ostale kategorije osiguranika koje ispunjavaju uvjete za prijevremenu, invalidsku ili drugu mirovinu, nemaju pogodnost korištenja gore navedenim pravom.

Ovlašteni arhitekt koji želi iskoristiti pogodnost odlaska u starosnu mirovinu, bez prestanka radnog odnosa, može odabrati duljinu radnog vremena do maksimalno pola radnog vremena, ali odabrano vrijeme rada može biti i kraće od maksimalno propisanog. Pri tom ovlašteni arhitekt zadržava pravo raspolaganja pečatom ovlaštenog arhitekta, pogodnostima koje proizlaze iz članstva u „Hrvatskoj komori arhitekata“, kao i svim pravima iz radnog odnosa.

O tome kako (tehnički) ostvariti gornja prava, možete pročitati u rubrici: „Kako podnijeti zahtjev za starosnu mirovinu bez prekida radnog odnosa?“. U istoj rubrici možete vidjeti i koja su pri tom specifična prava žena.

21. listopada 2015. god.

Nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane su „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ (»Narodne novine« broj 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga su odgovori na Vaše upite informativni, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija.

2. Da li je moguće da projektant, koji je ujedno i glavni projektant, bude i "project manager"?

P I T A N J E

Molimo Vas da nam odgovorite na pitanje vezano uz pojam „project menagement“. Naime, da li je moguće da projektant, koji je ujedno i glavni projektant, bude i „project manager“ na toj građevini. U „Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“, od 8. srpnja 2015. god., ne spominje se, u stručnom žargonu uvriježeni, engleski termin: "project menagement" već pojam: "upravljanje projektom gradnje". Da li je to zapravo isto?

1.ŠTO JE "PROJECT MANAGEMENT" / "PROJECT MANAGER"?

O D G O V O R

Odgovor na ovo pitanje daje „Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“ („Narodne novine“ broj 78/15), u daljnjem tekstu: Zakon, kojim se, između ostaloga, uređuju i pitanja obavljanja stručnih poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje.

Čl. 3. st. (5) Zakona, kaže: „Pod obavljanjem djelatnosti upravljanja projektom gradnje, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje u ime i za račun investitora poslova financijskog, pravnog i tehničkog savjetovanja u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina te drugi poslovi propisani ovim Zakonom“.

U čl. 33., poglavlja „V. Obavljanje poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje“, pobliže se opisuje što čini djelatnost upravljanja projektom gradnje:

  • "financijsko, pravno i tehničko savjetovanje u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina,
  • financijska, pravna i tehnička priprema i planiranje poslova u vezi s gradnjom te praćenje provođenja tog plana,
  • savjetovanje, odabir i ugovaranje poslova za projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje obavljaju poslove u vezi s gradnjom građevina te savjetovanje u ugovaranju poslova s tim osobama,
  • povezivanje i usklađivanje rada projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje sudjeluju u gradnji te nadzor nad njihovim radom u svrhu zaštite prava i interesa investitora,
  • pribavljanje akata, analiza, studija, elaborata i drugih dokumenata potrebnih za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta te projekta uklanjanja građevine,
  • pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za izdavanje akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja, građenja, uporabu i/ili uklanjanje građevina i pribavljanje tih akata,
  • pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za građenje građevine te obavljanje radnji koje je investitor dužan obavljati tijekom građenja građevine",

dok se čl. 34. i 35. utvrđuju organizacijski oblici i uvjeti za obavljanje navedene djelatnosti:

  • " Djelatnost upravljanja projektom gradnje može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje koja ima zaposlenog voditelja projekta.
  • Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje dužna je osigurati da pojedini posao upravljanja projektom gradnje obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije iz članka 37. ovoga Zakona“.

Važno je pri tom istaknuti da pravna osoba / fizička osoba obrtnik / zaposlenik pravne osobe, koji obavljaju djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne mogu obavljati poslove projektiranja, stručnog nadzora građenja i građenja na istoj građevini, jer bi to predstavljalo sukob interesa.

P I T A N J E

2.TKO MOŽE BITI VODITELJ PROJEKTA?

O D G O V O R

Prema čl. 37. st. (1) Zakona, citiramo:

"Voditelj projekta može biti fizička osoba koja: ima najmanje osam godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima s obrazovanjem iz područja arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij iz navedenih područja kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i koja ima potrebna znanja iz područja upravljanja projektima."

Potrebna „znanja iz područja upravljanja projektima“, koja mora imati voditelj projekta, definirana su istim člankom u st. (2):

"...međunarodno priznata ovjera sposobnosti za upravljanje projektom ili obrazovanje iz područja arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva s obrazovnim programom, koji uključuje najmanje 30 ECTS bodova, iz područja relevantnih za upravljanje projektima gradnje", koje utvrđuje ministar pravilnikom.

Voditelja projekta imenuje investitor, radi optimizacije utrošaka sredstava i vremena, te radi zakonite i kvalitetne izvedbe građevine. Imenovanje voditelja projekta obavezno je sukladno čl. 38. st. (2) toč. 1. i 2., za javne naručitelje, korisnike sredstava Državnog proračuna, u slučaju:

"1. ulaganja sredstava u izgradnju infrastrukturnih i drugih građevina ukupne investicijske vrijednosti preko 10.000.000,00 kuna, bez PDV-a.
2. ulaganja sredstava u izgradnju zgrada ukupne investicijske vrijednosti preko 50.000.000,00 kuna, bez PDV-a."

Pri tom voditelj projekta odgovara investitoru za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih Zakonom. Navedeni Zakon u čl. 59. – 66. regulira uvjete za obavljanje poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje i za strane osobe.

P I T A N J E

3. MOŽE LI PROJEKTANT BITI I PROJECT MANAGER?

O D G O V O R

U prilogu mailu (odgovori 1. i 2.) dostavljamo vam pregled odredbi „Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“ („Narodne novine“ broj 78/15), koji će vam pomoći razumjeti problematiku „project menagement“-a, koji predstavlja svojevrsnu novinu na području Republike Hrvatske. Kako je Zakon na snazi, od 25. srpnja 2015. god., potrebno ga je dobro poznavati, ne samo zbog zakonitosti vlastitog poslovanja, već i zbog savjetovanja investitora, kojemu isti zakon također uvodi nove zakonske obveze. Iz svega iznesenog proizlazi kako engleski pojam: „project menagement“, možemo prevesti pojmom: „upravljanje projektom gradnje“, dok bi izraz: „project manager“, imao značenje: „voditelja projekta“. Na vaše pitanje: da li je moguće da „projektant“, koji je ujedno i „glavni projektant“, bude i „project manager“ na toj građevini, odgovaramo:

Sukladno odredbama čl. 36. st. (1), (2) i (3) „Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“, „projektant“, koji je ujedno i „glavni projektant“, ne može biti uključen u djelatnost „upravljanja projektom“ ili biti „voditelj projekta“ na toj građevini. Isto tako, sukobom interesa smatra se i obavljanje djelatnosti „upravljanja projektom“ i obavljanja „stručnog nadzora“ i/ili djelatnosti „građenja“.

Navedeno, osim iz citiranog Zakona, proizlazi i iz načela na kojima počiva „Kodeks strukovne etike ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata“ („Narodne novine“ broj 93/10), koji uključuje i „Europski deontološki kodeks za pružatelje arhitektonskih usluga Vijeća arhitekata Europe“ (rujan 2009. god.), koji je na snazi, ali trenutno u fazi usklađivanja s odredbama novih zakona. Do donošenja novog Kodeksa lako ćete se snaći u pitanjima sukoba interesa postavljajući si jednostavno pitanje možete li kao sudionik u gradnji, uz funkciju „upravljanja projektima“ gradnje, utjecati na nepristrano pronalaženje optimalnih rješenja za naručitelja gradnje. Sve što priječi nepristran rad za interes naručitelja bio je i ostat će sukob interesa, a to znači i suprotnost javnom interesu. U nadi da smo vam pomogli u pojašnjenju novih odnosa sudionika u prostornom uređenju i gradnji srdačno vas pozdravljamo.

25. studenog 2015. god.

Nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane su „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ (»Narodne novine« broj 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga su odgovori na Vaše upite informativni, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija.

3. Kako kalkulirati dodatne radove?

P I T A N J E

Za potrebe investitora izradili smo projekt rekonstrukcije dvaju povijesnih palača i to idejni, glavni i izvedbeni projekt. Na temelju ove dokumentacije ishođena je građevinska dozvola i započeli su radovi na rekonstrukciji. Budući je riječ o pojedinačno zaštićenim spomenicima kulture, svi radovi se izvode i pod nadzorom konzervatorske službe. Tijekom radova uočen je niz problema kod izvođenja, budući prethodno nisu obavljeni istražni radovi, a dio prostora je bio nepristupačan.
Radi izbjegavanja zastoja na gradilištu mi smo u hodu, na zahtjev investitora i uz suglasnost nadzorne službe, izradili sve dopunske projekte (arhitektonske, građevinske i instalaterske), te ih predali investitoru. Ponudu za ovaj posao izradili smo prema utrošenom vremenu projektanata i njihovih suradnika. Naručitelj radova postavio nam je upit da li je to legitimna metoda obračuna cijene usluge?

O D G O V O R

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, 01. srpnja 2013. god., svi hrvatski zakonski akti morali su biti prethodno harmonizirani - usklađeni s regulativom Europske unije. U tom je smislu, sukladno odredbama „Direktive o javnoj nabavi Europskog parlamenta i vijeća“, Hrvatska 2013. god. bila obvezna uskladiti i svoj Zakon o javnoj nabavi. Pojednostavljeno, to je izazvalo i stavljanje izvan snage svih podzakonskih akata u koje spada i „Pravilnik o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata“ („Narodne novine“ broj 85/99), što je učinjeno donošenjem „Pravilnika o stavljanju izvan snage Pravilnika o cijenama usluga“, od 27. lipnja 2013. god.

Na temelju članka 38. stavka (2) „Statuta Hrvatske komore arhitekata“, Skupština Hrvatske komore arhitekata je, 13. prosinca 2013. god., u skladu sa zakonom i najboljom europskom praksom, donijela „Pravilnik o standardu usluga arhitekata“, kojim se uređuje sadržaj usluga i s tim povezan izračun „norma sati“ za rad arhitekata, za poslove izrade dokumenata prostornog uređenja, izrade projekata i tehničkog savjetovanja investitora i nadzora nad gradnjom.

Na taj je način, izračun vrijednosti usluge izrade projektne dokumentacije u novcu, zamijenjen izračunom vrijednosti projektne dokumentacije izraženom u prosječnim „norma satima“, za arhitektonsku djelatnost. Ovime je omogućena nesmetana tržišna utakmica više ponuditelja za istu djelatnost / posao, koji za predviđenu vrijednost prosječnih „norma sati“, potrebnih za kvalitetno izvršenje predmetne usluge, mogu ponuditi različite cijene koje, između ostaloga, ovise o veličini projektnog biroa, faktoru firme i sl. parametrima pojedinačnog poslovanja.

Dakle, odgovor na vaš upit, da li je legitimna metoda izračuna vrijednosti dopunskih radova prema utrošenom vremenu projektanata i njihovih suradnika (dopunski projekti, građevinski i instalaterski, izrađeni po nalogu naručitelja i odobreni od strane stručnog nadzora), odgovaramo: Iz svega gore iznesenog razvidno je da se zakonita i legitimna metoda kalkulacije vrijednosti usluge izrade projektne dokumentacije ili druge arhitektonske zadaće, obavlja temeljem „Pravilnika o standardu usluga arhitekata“, čija se metoda zasniva na kalkulaciji potrebnih „norma sati“ za izvršenje pojedine arhitektonske zadaće.

Kako u konkretnoj situaciji za koju ste postavili upit nije riječ o javnoj nabavi, budući ste prethodno od strane naručitelja već izabrani kao najpovoljniji ponuditelj, to je i kalkulacija dodatno potrebnih radova, na temelju „norma sati“ potrebnih za izvršenje posla, u skladu s preporučenim načinom postupanja Hrvatske komore arhitekata.

15. studenog 2015. god.

Nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane su „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ (»Narodne novine« broj 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga su odgovori na Vaše upite informativni, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija.

4. Želim obavljati posao ovlaštenika, ali radim u firmi koja nije registrirana za djelatnosti i poslove arhitektonske struke - Rad kod više poslodavaca

P I T A N J E

Zaposlena sam na „X“ Akademiji. Svojedobno sam postavila Komori upit da li bi svejedno mogla koristiti svoj pecat, obzirom da imam projektantsku firmu i klijente koji žele raditi sa mnom, ali mi je status trenutno u mirovanju. Ispostavilo se da ne mogu, jer Akademija nije registrirana za projektiranje. U skladu s tim namjera mi je zatražiti da se Akademija registrira i za takvu djelatnost, ali u međuvremenu bi moj status trebao ostati u mirovanju, ukoliko nema drugih zakonskih opcija, koje bi mi omogućile bavljenje strukom.
22. siječnja 2016. godine

O D G O V O R

Nastavno na vaš upit, od 22. siječnja o. g., izvješćujemo vas o uvjetima za rad u svojstvu ovlaštenika, odnosno, uvjetima koji se postavljaju pravnoj osobi za registraciju djelatnosti, koja bi željela obavljati djelatnost i poslove prostornog uređenja i gradnje, a proizlaze iz akata Komore.

Odredbama čl. 19. „Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“ („Narodne novine“ broj 78/15), definirani su organizacijski oblici obavljanja poslova za ovlaštene arhitekte i ovlaštene inženjere, koji svoju djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mogu obavljati:

  • samostalno u vlastitom uredu,
  • u zajedničkom uredu ili
  • u pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Kako Akademija, prema vašim riječima, nije registrirana za djelatnost i poslove prostornog uređenja i gradnje, trebala bi ispuniti uvjete koje Država postavlja pred tražitelja takvog zahtjeva, kako biste u tako registriranoj pravnoj osobi stekli pravo rada kao ovlaštenik. Prema odredbi čl. 22. istog Zakona, pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova, između ostaloga, imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Iz svega navedenoga razvidno je da nemate pravo, citiramo: „…svejedno koristiti svoj pecat, obzirom da imate projektantsku firmu i klijente koji s vama žele raditi“, budući ste zatražili mirovanje članstva u Komori, temeljem čl. 32. „Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ („Narodne novine“ broj 78/15). Dobro je znati da odredbe istog Zakona definiraju i stegovnu odgovornost ovlaštenog arhitekta u slučaju lakše ili teže povrede dužnosti ovlaštenog arhitekta, koja povreda dužnosti predstavlja kršenje Zakona ili komorskih akata.

Iz čl. 33. st. (2) istog Zakona možete vidjeti da za vrijeme mirovanja ovlaštenom arhitektu miruju sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva u Komori, što podrazumijeva i vraćanje pečata ovlaštenog arhitekta, do podnošenja osobnog zahtjeva za prestanak statusa mirovanja, na temelju kojega Komora po službenoj dužnosti ukida Rješenje o mirovanju.

Koristimo priliku upozoriti vas i na relativno nove odredbe „Zakona o radu“ („Narodne novine“ broj 93/14), koji je na snazi od 30. srpnja 2014. godine, koji je unio nekoliko značajnih novina u radne odnose u RH. Jedna od njih odnosi se na mogućnost dopunskog tj. dodatnog rada u radnom odnosu, i povrh činjenice da radnik već radi kod jednog poslodavca, u punom radnom vremenu ili kod nekoliko poslodavaca, u nepunom radnom vremenu. Kao i do sada, punim radnim vremenom smatra se redovni rad, do najdulje 40 sati tjedno. No, prema članku 61. stavka (3) „Zakona o radu“, radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno, odnosno do 180 sati godišnje, samo ako je poslodavac (ili više poslodavaca), s kojim radnik ima sklopljen ugovor o radu, za takav rad dao pisanu suglasnost (primarno zbog izbjegavanja nelojalnih, konkurentskih poslovnih odnosa). Dakle, prema navedenoj zakonskoj odredbi, i za vas postoji mogućnost dodatnog rada u vašoj tvrtki, sada u mirovanju, uz glavni posao u Akademiji, ukoliko za to dobijete pisanu suglasnost poslodavca.

Posebno želimo napomenuti kako su nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“, prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga su odgovori na vaše upite vezani uz „Zakon o radu“ informativni, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija.

29. siječnja 2016. godine

5. Može li ovlašteni arhitekt u Komori imati status aktivnog člana, ukoliko nije zaposlen niti u jednom od Zakonom predviđenih organizacijskih oblika obavljanja poslova? Na primjer, nezaposleni arhitekt.

Ovdje možete vidjeti odgovor Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja RH

1. ožujka 2016. godine

6. Da li je Komora dužna, u Bazi podataka svojih članova u aktivnom statusu, imati podatak o tvrtki u kojoj član radi?

Ovdje možete vidjeti odgovor Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja RH

1. ožujka 2016. godine

7. Mogu li ovlašteni arhitekti vršiti poslove nadzornog inženjera za zgrade?

Ovdje možete vidjeti odgovor Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja RH

22. travnja 2016. godine

8. Označavanje mapa glavnog projekta

P I T A N J E

Suočeni s raznolikom praksom tumačenja nadležnih tijela, vezanom uz način označavanja broja mapa koje čine glavni projekt, sukladno odredbama čl. 7. st. (1) toč. 8. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine br. 64/14, 41/15 i 105/15), molimo tumačenje.

Predmetni članak, kojim se opisuje obavezni sadržaj naslovne stranice svake mape projekta, u toč. 8. glasi: „…redni broj mape u nizu mapa koje čine cjeloviti projekt“. Da li je, pri tom, nužno mape glavnog projekta označiti na način: „M/N“, pri čemu: „M“ označava redni broj mape u nizu, a „N“ ukupni broj mapa koje čine cjeloviti glavni projekt? Ovakav je način, naime, propisan za izradu idejnog projekta, kada se uvezuje u više mapa, a sukladno odredbi čl. 6. st. (2) Pravilnika o obveznim sadržaju idejnog projekta (Narodne novine br. 55/14, 41/15).

Upit postavljamo budući pojedina tijela graditeljstva inzistiraju da se mape glavnog projekta označavaju na način identičan označavanju mapa idejnog projekta, iako su načini označavanja, prema važećim pravilnicima, različito definirani.

Vjerujem da nije potrebno isticati važnost ujednačavanja prakse tumačenja zakonskih akata tijela graditeljstva u pripremi investicijskih projekata, jer se na potpuno irelevantnim pojedinostima gubi dragocjeno vrijeme i umnažaju troškovi svih sudionika u gradnji. Zato bi rješavanje ovakvih i sličnih tehničkih pitanja predstavljalo i strukovni i javni interes, ali i bitan korak k unaprjeđenju poduzetničke klime u RH.

25. travnja 2016. god.

O D G O V O R

Vezano za vaš upit, kojim tražite pojašnjenja vezana uz način označavanja mapa glavnog projekta, 28. travnja 2016. godine, uputili smo upit resornom Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, te 31. svibnja 2016. godine, zaprimili slijedeći službeni odgovor – dokument u prilogu!

Odgovor MGIPU

9. Kojim propisom je u RH regulirana obveza nabavke softvera za pravne osobe?

Na postoji propisana obveza ureda / trgovačkih društava da se služe software-ima, no ukoliko ista odluče koristiti se takvima dužna su koristiti "legalne software".
Microsoft Windows je još uvijek najčešće upotrebljavani operativni sustav za osobna računala. Operativni sustav MS Windows nalazi se na mediju - CD-u, odnosno na CD-u se nalaze instalacijske datoteke potrebne za podešavanje osobnog računala za pristup mreži. Uporaba programske podrške podliježe autorskim pravima i zaštiti intelektualnoga vlasništva te neovlaštena upotreba i reproduciranje sadržaja ovakvih programa može predstavljat kazneno djelo iz čl. 285. Kaznenog zakona ( nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača ).
Dakle, uporaba programske podrške podliježe autorskim pravima i zaštiti intelektualnoga vlasništva trgovačkom društvu "Microsoft Corporate", koje društvo je jedino ovlašteno slobodno raspolagati svojim programom, odnosno slobodno je ugovoriti s korisnikom uvjete i način korištenja svojih programa. Svaka suprotna upotreba ( kao što je izrada tzv. "Home" verzija ) može izložiti korisnika postupcima naknade štete, zaštite autorskog i intelektualnog vlasništva kao i kaznenom progonu.
Dakle, relevantni članci ( uz čl. 285. KZ-a i odredbe Zakona o obveznim odnosima) su niže navedeni.
Sukladno čl. 107. Zakona o zaštiti autorskih prava i drugih srodnih prava ( dalje ZAPSP-a ) Računalni program je zaštićen kao jezično djelo ako je izvoran. Pojam računalni program obuhvaća izražaj računalnog programa u bilo kojem obliku uključujući i pripremni dizajnerski materijal. Ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa, uključujući i ona na kojima se zasnivaju njegova sučelja, nisu zaštićena autorskim pravom.
Nositelji autorskog prava na računalnim programima kao autorskim djelima su tvrtke koji su te programe razvili i izdali na tržištu. Prema čl. 109. ZASP Autor računalnog programa ima isključivo pravo izvršiti ili odobriti trajno ili privremeno reproduciranje računalnog programa bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, djelomično ili u cijelosti, to uključuje i učitavanje, prikazivanje, izvođenje, prenošenje ili pohranu računalnog programa za koje je potrebno takvo reproduciranje,prijevod, prilagodbu, obradu i bilo koju drugu izmjenu računalnog programa te reproduciranje rezultata tih izmjena, s time da prava osobe koja je izmijenila program ostaju nedirnuta,distribuciju izvornika ili primjeraka računalnog programa, u bilo kojem obliku, kao i njihovo iznajmljivanje. Nije dopušteno reproduciranje računalnog programa za privatno i drugo vlastito korištenje. Računalni programi ne mogu biti predmetom javne posudbe, osim ako je ugovorom drukčije određeno.
Stoga je moguće zaključiti da proizvođači softvera, kao pravilo, "prodaju" pravo na korištenje kopije/a računalnog programa, tj. kupac kopije računalnog programa na temelju licence stječe pravo korištenja te kopije, a ne pravo vlasništva na tom računalnom programu, te je dužan koristiti predmetni program u skladu s ugovorom sklopljenim s autorom programa, dok u suprotnom može podleći građanskoj i kaznenoj odgovornosti.

10. Može li investitor mijenjati odgovornog arhitekta i pod kojim uvjetima?

P I T A N J E

Na tehničkom pregledu triju stambenih objekata ustanovljeno je da su pojedini radovi izvedeni u neskladu s glavnim projektom i prethodno izdanom građevinskom dozvolom, pa je nužno ishoditi izmjenu i dopunu građevinske dozvole. Investitoru je dan rok da ukloni nedostatke, odnosno, pribavi izmjenu i dopunu građevinske dozvole. Budući da je ovlašteni arhitekt, koji je izradio glavni projekt, pred mirovinom i nije u mogućnosti prihvatiti se ovog posla, investitor mi se obratio sa zamolbom da to ja učinim.
Moje pitanje glasi – mogu li i pod kojim uvjetima preuzeti posao drugog ovlaštenog arhitekta, te trebaju li se, uz novi arhitektonski projekt za dopunu građevinske dozvole, mijenjati i svi drugi projekti koji su bili sastavnim dijelom projektne dokumentacije osnovnog glavnog projekta?

O D G O V O R

Nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ (HKA / Komora) propisane su „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ („Narodne novine“ broj 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga na Vaše upite odgovaramo u okviru naših nadležnosti, dok službena tumačenja za dio vaših pitanja, koja naše nadležnosti ne obuhvaćaju, trebate potražiti kod nadležnih državnih institucija.
Ovlašteni arhitekt može preuzeti posao na projektima svoga prethodnika sukladno uvjetima:

  • „Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ („Narodne novine“ broj 78/15.),
  • „Statuta HKA-a“ („Narodne novine“ broj 140/15.),
  • „Kodeksa strukovne etike članova Hrvatske komore arhitekata“ („Narodne novine“ broj 43/2016), u daljnjem tekstu: Kodeks, vodeći računa o odredbama i drugih zakonskih akata, kao što je npr. „Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima“ („Narodne novine“ broj 127/2014, 141/2013, 80/2011, 79/2007, 167 /2003).

Sukladno odredbi članka 11. stavka (1) Kodeksa vidljivo je da su članovi Komore - neovisni savjetnici i povjerljivi zastupnici naručitelja. Oni objektivno, u skladu s pravnim propisima, te prema načelima vjernosti i povjerenja, zastupaju prava naručitelja u okviru svojih zadaća struke.
Članovi Komore, sukladno odredbama članka 22. stavka (1) Kodeksa, snose odgovornost za svoj rad ne samo u odnosu na naručitelja, već i prema tijelima vlasti, institucijama i javnošću. Iz navedenih je razloga, a kako to definira članak 11. stavak (2) Kodeksa, prilikom preuzimanja svakog posla potrebno zaključiti što jasniji i detaljniji pisani ugovor s naručiteljem, koji treba obuhvatiti opseg posla ili usluga, raspodjelu i ograničenja dužnosti, proračunski trošak gradnje ili neko drugo ograničenje, naknadu za posao / usluge, metodu izračuna naknade, faze naplate, kao i okolnosti za eventualni raskid ugovora.
Kako su kod preuzimanja poslova i djelatnosti iz domene prostornog uređenja i gradnje, od drugog ovlaštenog arhitekta, bez obzira na razloge preuzimanja, poslovi dovedeni do određenog stupnja gotovosti, prije sklapanja ugovora s naručiteljem bilo bi dobro, ako je to moguće, sačiniti primopredajni zapisnik između dvaju ovlaštenih arhitekata, koji bi bio sastavnica ugovora.
Pri tom je od velike važnosti poštivanje odredbi članka 22. stavka (4) Kodeksa, prema kojima su članovi Komore dužni prilikom preuzimanja posla upoznati naručitelja s pravima i obvezama koje proizlaze iz članstva u Komori.
Slijedom odredbi članka 18. stavka (2) Kodeksa, ukoliko naručitelj traži preuzimanje posla ili dijela posla, koji već radi drugi ovlašteni arhitekt, preuzimatelj posla dužan je o tome, prije preuzimanja, obavijestiti kolegu/e, koji su već u poslu. Preuzimatelj smije preuzeti posao ukoliko ne djeluje suprotno kolegijalnim pravilima i nakon što je utvrdio da su s prethodnikom ispunjene obveze iz ugovora. Pri tom ne smijete izgubiti iz vida odredbu stavka (3) istog članka, koja kaže - Ukoliko preuzimatelj dijela projektiranja, nadzora ili drugog posla nastavlja rad na projektu kojega nije autor, dužan je poštivati upute autora i autorska prava, tražiti suglasnost za svaku promjenu u projektu i autora obavijestiti o svakoj promjeni u izvođenju gradnje, ako je to u skladu sa zakonom.
Kod preuzimanja poslova moguće je da autor izrazi želju sudjelovanja u razvoju projekta, radi očuvanja integriteta autorskog djela, u okvirima koji proizlaze iz zakonske regulative, ali je tada svoju želju dužan artikulirati pisanim zahtjevom, sa specifikacijom arhitektonskih zadaća u kojima želi nastaviti sudjelovati u radu na projektu, te iste potkrijepiti s iskazom prosječnih norma sati, sve sukladno odredbama „Pravilnika o standardu usluga arhitekata“ (Skupština HKA-a, 13. prosinca 2013. godine), kojim se uređuje sadržaj usluga i s tim povezan izračun norma sati, za rad arhitekata (izvršitelja), za poslove izrade dokumenata prostornog uređenja, izrade projekata i tehničkog savjetovanja investitora i nadzora nad gradnjom.
U vašem slučaju kolega ovlašteni arhitekt namjerava otići u mirovinu, pa ćete svoju zakonsku obvezu izvršiti prilagođeno takvim okolnostima.
Što se tiče vašeg pitanja - trebaju li se uz izradu projektne dokumentacije za dopunu građevinske dozvole, koja bi se odnosila samo na arhitektonski projekt, mijenjati i svi drugi projekti, koji su bili sastavni dio projektne dokumentacije glavnog projekta, ističemo – „Hrvatska komora arhitekata“ ne može ulaziti u privatno-pravne odnose svojih članova, analizu konkretnih projektantskih rješenja, niti davanje mišljenja izvan svojih nadležnosti, pa ćete o ovom pitanju morati zatražiti mišljenje nadležnog tijela za izdavanje akata za gradnju.

 

11. Natječajni rad i kako zaštititi autorsko pravo nad natječajnim rješenjem?

P I T A N J E

1. Koja su prava arhitekta - autora natječajnog rada - čije je natječajno rješenje naručitelj natječaja, bez znanja autora, dao nekom drugom ovlaštenom arhitektu na razradu i izradu projektne dokumentacije, za potrebe ishođenja potrebnih dozvola i u konačnici samo građenje?

O D G O V O R

Uvodno, moramo naglasiti kako su nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ („Narodne novine“ broj 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga na upite odgovaramo u okviru naših nadležnosti, dok su mišljenja vezana uz druge zakonske akte neslužbena - službena tumačenja možete potražiti kod nadležnih institucija.

Izuzev ako to nije drugačije propisano natječajnom dokumentacijom, autor natječajnog rada, bez obzira je li svoj autorski status na predmetnom natječajnom radu autorski posebno zaštitio, sukladno odredbama „Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima RH“ („Narodne novine“ broj 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13 i 127/14), temeljem odredbi čl. 5. st. (1) i st. (2) al. 6 - djela arhitekture, što podrazumijeva i vaš natječajni rad, predstavljaju autorsko djelo, tj. originalnu intelektualnu tvorevinu, nad kojom autor ima isključivo autorsko pravo, kojim može disponirati kako on to želi – sukladno svojim imovinskim pravima:

  • pravo reproduciranja,
  • pravo distribucije,
  • pravo priopćavanja autorskog djela javnosti,
  • pravo prerade.

Iz navedenog proizlazi kako disponiranje natječajnim rješenjem, od strane naručitelja natječaja, bez znanja i odobrenja autora, predstavlja povredu gore navedenog Zakona. Mišljenja smo kako izrada bilo kakvog projektnog rješenja, koje koristi bitne pretpostavke natječajnog rada, kao što je osnovno oblikovanje, koncept, konstruktivno rješenje i dr. relevantne karakteristike, predstavljaju povredu odredbi „Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima RH“, pa zaštitu narušenih prava, u tom smislu, možete zatražiti redovnim sudskim putem.

P I T A N J E

2. Kakve odgovornosti za sobom povlači na ovaj način učinjena povreda autorskog prava?

O D G O V O R

Odlično ste i sami prepoznali odredbe „Kodeksa strukovne etike članova HKA-a“ („Narodne novine“ broj 43/2016) i odredbu čl. 18., kojim se, između ostaloga, utvrđuju obveze ovlaštenih arhitekata prilikom preuzimanja dijela projektiranja, nadzora ili drugog posla, kojim se nastavlja rad na projektu kojega ovlašteni arhitekt nije autor, a prema kojem je dužan poštivati upute autora i autorska prava, tražiti suglasnost za svaku promjenu u projektu i autora obavijestiti o svakoj promjeni u izvođenju gradnje. Ovlašteni arhitekt ne smije djelovati za svoj interes, već je, sukladno odredbi čl. 18., dužan o zahtjevu naručitelja da preuzme posao, a prije nego li ga je preuzeo, obavijestiti autora(e), koji su već u poslu, o svojoj namjeri, te nakon što je utvrdio da su s prethodnikom ispunjene ugovorne obveze.

Osim navedenoga, članovi Komore dužni su, temeljem odredbe čl. 15. st. (1) i (2) Kodeksa poštivati autorska prava i ne smiju, temeljem odredbe st. (2), istog članka, otuđiti ili povrijediti intelektualno vlasništvo ili nepropisno iskoristiti ideje drugog autora, bez izričite ovlasti onog autora, koji na to vlasništvo ili ideju ima pravo. Važno je istaknuti kako su se, temeljem odredbe čl. 1. st. (1) i (3) Kodeksa, članovi HKA-a dužni pridržavati akata HKA-a, pri obavljanju svoje profesionalne djelatnosti, čime, sukladno st. (2) istog članka: „…iskazuju svoju odgovornost prema javnosti, okolišu, struci, naručiteljima i korisnicima…“

U tom smislu obveza ovlaštenog arhitekata, koji je bez vašeg znanja preuzeo rad na vašem autorskom djelu, bila je i:

  • detaljno informirati naručitelja u skladu s odredbom čl. 5. st. (1), (7) i (10) Kodeksa, budući je: „Zaštita okoliša i javnog interesa kao i zaštita trećih osoba prilikom obavljanja zadaća struke najvažnije pravilo kojim se rukovode članovi Komore u svom djelovanju“,
  • te provoditi odredbu Kodeksa prema kojoj su svi članovi Komore dužni u obavljanju svojih poslova: „…djelovati kao pouzdani zastupnici ili povjerenici svojih poslodavaca ili naručitelja i izbjegavati sukob interesa“.

 

P I T A N J E

3. Što se događa u slučaju navedene povrede dužnosti ovlaštenog arhitekta, koji je preuzeo poslove projektiranja na temelju natječajnog rada, koji nije njegovo autorsko djelo, suprotno zakonima Republike Hrvatske i aktima HKA-a?

O D G O V O R

Ukoliko navodi iz vašeg dopisa odgovaraju činjeničnom stanju, izvan sumnje je da je ovlašteni arhitekt, koji je prihvatio raditi na, citiramo: „…preradi natječajnog rješenja i izradi projektne dokumentacije na temelju vašeg natječajnog rada“, prekršio temeljna „Pravila“ (II.) i „Načela“ (III.) Kodeksa. U tom smislu podrazumijeva se njegova stegovna odgovornost, temeljem odredbi čl. 59. Statuta HKA-a („Narodne novine“ broj 140/15), koja se stegovna odgovornost utvrđuje u smislu povrede dužnosti ovlaštenog arhitekta, kao narušavanje dužnosti i ugleda arhitekata i povrede načela i pravila utvrđenih Statutom i Kodeksom, koja za sobom povlači stegovne mjere, opisane čl. 60. Statuta HKA-a.

Način na koji možete obraniti svoja legitimna prava opisan je u poglavlju „Pokretanje stegovnog postupka“ Statuta HKA-a, u čl. 61., odnosno, „Pravilniku o stegovnom postupanju hrvatske komore arhitekata“ (Skupština HKA-a, 18. prosinca 2015. godine) http://www.arhitekti-hka.hr/hr/komora/akti-komore/pravilnici/pravilnik-o-stegovnom-postupanju-hka/ u kojem se, u čl. 9. V., opisuje pokretanje stegovnog postupka, od strane stegovnog tužitelja / zamjenika stegovnog tužitelja, na temelju vaše stegovne prijave.

Prilikom podnošenja stegovne prijave imajte na umu da ona mora biti tako napisana da je:

  • iz njenog sadržaja moguće utvrditi postojanje osnovane sumnje za djelo koje se članu Komore stavlja na teret,
  • razumljiva,
  • potpisana,
  • obrazložena,
  • jasno kvalificirana, kako bi bilo razvidno odnosi li se na lakšu ili težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore,
  • da se ne odnosi se na člana Komore kojemu je članstvo u mirovanju.
12. Kako prelaskom u novu tvrtku prenijeti projekte na kojima radim?

P I T A N J E

Početkom slijedeće godine mijenjam tvrtku u kojoj sam trenutačno zaposlen. Tvrtka je sredinom ove godine izradila projekt, na kojem sam ja projektant arhitekture i glavni projektant, ali, zbog neriješenog katastarskog statusa, nikada kod nadležnog tijela nije zatraženo ishođenje građevinske dozvole. U međuvremenu se ispostavilo da će projekt biti potrebno mijenjati prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, ali još uvijek nije izvjesno u kojem će to trenutku biti moguće.
Kako u međuvremenu preuzeti projekt od aktualnog poslodavca, odnosno, kako napraviti izmjenu projektne dokumentacije, na način da ona bude vezana za novu tvrtku?

O D G O V O R

Uvodno, važno je napomenuti da su nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ („Narodne novine“ broj 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga na Vaše upite odgovaramo u okviru naših nadležnosti, dok službena tumačenja za dio vaših pitanja, koja naše nadležnosti ne obuhvaćaju, trebate potražiti kod nadležnih državnih institucija.

Iz dostavljenih podataka dalo bi se pretpostaviti da je naručitelj posao projektiranja, ugovoren s aktualnim poslodavcem, poželio ugovorom prenijeti na vašu novu tvrtku, te s vama nastaviti suradnju. To podrazumijeva spremnost obaju pravnih osoba, sadašnjeg i budućeg poslodavca, na takvu poslovnu transakciju, uz rješavanje ugovornih odredbi na način koji će zadovoljiti oba poslodavca.

To, između ostaloga, znači:

  • primopredaju poslova projektiranja, s definiranim sadržajem do sada napravljenog,
  • uredno podmirivanje potraživanja,
  • raskid ugovora s aktualnim poslodavcem,
  • sklapanje ugovora s novim poslodavcem,
  • druge aktivnosti sukladno specifičnostima konkretnog ugovornog odnosa.

S obzirom na odredbu čl. 52. st. (4) “Zakona o gradnji” (“Narodne novine” broj 153/13) kojom se, između ostaloga, utvrđuje da glavnog projektanta: „…određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom“, očekuje se da naručitelj posla s vašim novim poslodavcem sklopi ugovor, kojim će definirati sve relevantne i zakonom propisane pojedinosti vaše buduće suradnje, između ostaloga i vaše imenovanje glavnim projektantom.

S obzirom da upravni postupak za ishođenje građevinske dozvole nije nikada pokrenut, te imajući u vidu odredbe „Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina“ („Narodne novine“ 64/14, 41/15, 105/15, 61/16), u novoj će projektnoj dokumentaciji biti vidljivi svi relevantni podaci (naziv, sjedište i ime investitora, podaci o novom projektantskom uredu, projektantu i glavnom projektantu i sl.), pa to neće predstavljati zapreku u odnosu na eventualno izrađenu prethodnu fazu projektiranja, u kojoj su navedeni drugačiji podaci.

Imajući u vidu odredbe čl. 108. „Zakona o gradnji“ investitoru će postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole biti i jednostavniji, s obzirom da je u postupku izrade projektne dokumentacije oslonjen na istog projektanta / glavnog projektanta.

13. Neusklađenost lokacijske dozvole sa stvarnim stanjem

P I T A N J E

Prema ugovoru morali smo izraditi glavni i izvedbeni projekt prema dobivenoj lokacijskoj dozvoli. Radi se o nadogradnji kata iznad postojeće katnice (P+1). Glavni projekt smo napravili i dobivena je građevinska dozvola. U toku izrade izvedbenog projekta ustanovili smo grešku - visina prizemlja je prikazana nižom od stvarnog stanja za 50cm. Radi se o jako staroj zgradi pa se to nije moglo vidjeti, jer je izveden spušteni strop na starinski način. Da li da u izvedbenom projektu prikazujemo stvarno stanje ili se moramo držati visina iz lok.dozvole i glavnog projekta? Napominjem da se donje etaže ne diraju, samo se nadograđuje nova. Međutim mijenjaju se visine, visine lifta, požarnog stubišta, itd. Molim Vas za pojašnjenje.

O D G O V O R

Sva postupanja vezano na izradu glavnog i izvedbenog projekta, te sva postupanja vezano na izmjene izdanih akata za gradnju i s tim u svezi izrada izmjene projektne dokumentacije, navedena su u Zakonu o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13 i 20/17) te Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13 i 65/17).

Vezano na konkretno pitanje postupanja u situaciji kada je uočena bitna razlika u mjerama stvarnog stanja zgrade koja se rekonstruira u smislu nadogradnje i projekta rekonstrukcije predmetne zgrade, potrebno je pristupiti izmjenama akata za gradnju – lokacijske i građevinske dozvole, te s tim u svezi i izmjenama svih projekata temeljem kojih su dozvole izdane na način da se projekti usklade sa stvarnim stanjem, odnosno sa stvarnim mjerama postojeće zgrade.

Odgovor koji Vam dostavljamo je stručno mišljenje Hrvatske komore arhitekata.
Nadležnosti Hrvatske komore arhitekata (HKA) propisane su Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata kojih nije donositelj. Stoga je odgovor na Vaš upit stručno mišljenje HKA, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija (MGIPU).

14. Stručni nadzor nad radovima uklanjanja dijela građevine površine manje od 400m2

P I T A N J E

Da li ovlašteni arhitekt može provoditi stručni nadzor nad radovima uklanjanja dijela građevine površine manje od 400m2, a za koje radove je projekt uklanjanja izradio ovlašteni inženjer građevine

O D G O V O R

Ukoliko projekt uklanjanja građevine ne podliježe obvezi kontrole projekta temeljem odredbi Pravilnika o kontroli projekata („Narodne novine“ broj 32/14), te ukoliko je predmetna građevina zgrada kako to navodi članak 53. stavak (3) Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15), ovlašteni arhitekt može provoditi stručni nadzor nad radovima uklanjanja građevine.

Obrazloženje

U Zakonu o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13 i 20/17), članak 76. definira projekt uklanjanja, a stavak (3) navodi: (3) Projekt uklanjanja građevine podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina.

Nadalje, člankom 155. propisano je:
(1) Prilikom uklanjanja građevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina niti ugroziti život i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem građevine mora se postupati sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje gospodarenje otpadom.
(2) Stručni nadzor građenja ne provodi se prilikom uklanjanja građevina određenih pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona ili građevina koje uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je naređeno uklanjanje građevine, a prilikom uklanjanja drugih građevina ili njihovih dijelova stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost te očuvanje zdravlja ljudi i zaštite okoliša.

U Pravilniku o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina („Narodne novine“ broj 64/14), članak 37. definira projekt uklanjanja te navodi da se pri izradi projekta uklanjanja primjenjuju pravila propisana za glavni i izvedbeni projekt:
(1) Projekt uklanjanja građevine treba zadovoljiti osnovne odrednice i sadržaj projekta propisanih ovim Pravilnikom.
(2) Na izradu dijelova projekta uklanjanja kojima se razrađuje sadržaj projekta uklanjanja propisan Zakonom o gradnji, na odgovarajući se način primjenjuju pravila propisana ovim Pravilnikom za glavni i izvedbeni projekt.

Kako je Pravilnikom navedeno, projekt uklanjanja se izrađuje sukladno pravilima propisanim za izradu glavnog projekta, odnosno projekt uklanjanja po svom sadržaju odgovara glavnom projektu.

Nadalje, Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15), u članku 53., stavak (3) propisano je:
(3) Arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati građevinska struka, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta.

15. Podaci članova objavljeni u imenicima HKA

P I T A N J E

Cijenili bismo da ažurirate podatke o članovima komore na izborniku "Imenik", koje mogu pregledavati ne-članovi / naravno, poželjno investitori / na sljedeći način:

  • kontaktni broj telefona tj mobitela
  • E-mail adresa
  • adresa ureda
  • tražilica arhitekata po gradovima, vrsti tj namjeni građevina, i sl

 

O D G O V O R

Temeljem zahtjeva Agencije za zaštitu osobnih podataka, Hrvatska komora arhitekata je sa svoje mrežne stranice bila prisiljena maknuti službene podatke svojih članova, te su ostavljena samo imena i prezimena te akademska i stručna titula. O tome ste, kao članica HKA bili informirani mailom u više navrata, te je isto i objavljeno na mrežnoj stranici HKA.
U istom dopisu bili ste zamoljeni da date svoj pristanak na objavu kontakt podataka.
Za sve članove koji su dali pristanak, podaci su objavljeni.
Ukoliko to želite, isto možete i nadalje učiniti, prijavom s Vašim korisničkim imenom i lozinkom, istim onima koje koristite za pregled osobnih podataka i evidencije stručnog usavršavanja.
Nakon prijave s navedenim podacima moći ćete pregledati Vaše osobne, privatne podatke koje HKA čuva u bazi podataka i vidljivi su samo administratorima, zatim stanje uplata i zaduženja članarina te evidenciju stručnog usavršavanja.
Osobne, privatne podatke možete i sami mijenjati i dopunjavati.
Službene podatke, koji sadrže naziv i osnovne kontakt podatke pravne osobe u kojoj radite, ne možete mijenjati sami, već trebate na službenim obrascima prijaviti izmjene u Tajništvo HKA-a.
Bez Vaše suglasnosti ti podaci neće biti prikazani!
Ujedno ste bili pozvani da, ukoliko to želite, date suglasnost i za prikaz Vaše evidencije sati HKA SU standarda (stručnog usavršavanja), kako biste zainteresiranim stranama (investitorima i ostalim pravnim i fizičkim osobama) omogućili pristup podacima o Vašim dodatnim kompetencijama stečenim pohađanjem programa stručnog usavršavanja.

16. Mailing lista članova HKA

P I T A N J E

Cijenili bismo da svim članovima dostavite mailing listu ("svi"), kako bismo mogli međusobno komunicirati kao članovi jedne respektabilne udruge.

O D G O V O R

Hrvatska komora arhitekata je institucija sa javnim ovlastima, osnovana Zakonom, te je dužna svoje poslovanje voditi temeljem zakona Republike Hrvatske, u ovom slučaju poštivajući Zakon o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“ 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12) te nalog Agencije za zaštitu osobnih podataka, što Vam je detaljno objašnjeno u prethodnom odgovoru.

17. Obročna uplata članarine

P I T A N J E

Da li je moguće dogovoriti obročnu uplatu članarine HKA npr na 6 -12 rata, za članove koji imaju zdravstvenih problema (bolovi u kralježnici, upala karpalanih tunela i druge profesionalne bolesti s kojima rade jer si ne mogu kao one-man-band privatnici niti priuštiti bolovanje) i teže se nose s financiranjem svojih ureda?
Na koji način bi to trebalo učiniti proceduralno?

O D G O V O R

Molimo Vas da podnesete službeni zahtjev, te ćemo Vam, nakon što o njemu odluči Upravni odbor, na isti i odgovoriti.

18. Više strukovnih udruga (Komora) u RH

P I T A N J E

Po kojem je Zakonu moguće osnivanje više strukovnih udruga tipa Komora u Hrvatskoj?
Ili, da preformuliram pitanje: da li je po Zakonu o građenju obavezno članstvo ISKLJUČIVO u HKA, ukoliko u RH želim projektirati, nadzirati, konzultirati... tj. obavljati sve poslove u skladu sa svojim stručnim kompetencijama? Postoji li druga opcija, koja je zakonska?

O D G O V O R

Hrvatska komora arhitekata je institucija sa javnim ovlastima osnovana Zakonom, a ne udruga.
Zakon koji propisuje temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata je Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15).

19. Članstvo u EU Komorama

P I T A N J E

Gdje možemo dobiti upute o mogućnosti upisa u članstvo u neku od EU komora arhitekata i na koji način bih kao član isključivo neke EU komore arhitekata (dakle ne više HKA) mogla raditi u Hrvatskoj, gdje živim i radim namjeravam tako i dalje?

O D G O V O R

Hrvatska komora arhitekata je institucija sa javnim ovlastima osnovana Zakonom, a ne udruga.
Zakon koji propisuje temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata je Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15).

Razlikujemo pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi te trajno pružanje usluga odnosno obavljanje profesije kroz poslovni nastan.

Pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi:

Načelo slobode pružanja usluga omogućava pružateljima usluga da iz svoje matične države privremeno i povremeno odlaze u drugu državu članicu (državu domaćin) pružati svoje usluge pod istim uvjetima koji vrijede za domaće pružatelje usluga.
U tu svrhu, nadležna tijela države domaćina mogu od pružatelja usluga zatražiti prethodnu pisanu izjavu o namjeri pružanja usluga na njihovom teritoriju. Izjava je svojevrsna obavijest nadležnim tijelima države domaćina da će davatelj usluga pružati svoje usluge na njenom teritoriju, a daje se unaprijed (prije prvog pružanja usluga) u pisanom obliku. U slučaju privremenog i povremenog pružanja usluga ne provodi se postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, ali u pojedinim slučajevima država domaćin može provjeriti stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluga.

Poslovni nastan:

Kako bi pružatelj usluga mogao trajno pružati svoje usluge odnosno obavljati profesiju u državi domaćinu, mora se provesti postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije. Nakon priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, osoba ima jednak pristup tržištu rada kao i građani države domaćina.
U ovom slučaju riječ je o trajnom ili dugotrajnom preseljenju i radu u drugoj državi članici.
Ukoliko živite i radite isključivo u Republici Hrvatskoj, poslove ovlaštenog arhitekta možete obavljati jedino ako ste aktivan član Hrvatske komore arhitekata.
Slobodan protok usluga određen je zakonodavstvom Europske unije, s direktivom:
Direktiva 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu
Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija
Priznavanje stručne kvalifikacije određeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15).

20. Fond solidarnosti HKA

P I T A N J E

Postoji li na nivou HKA nekakav Fond solidarnosti za kolege koji zbog bolesti ne mogu raditi u punom opsegu ili smanjeno, ili za umirovljene inženjere kojima su mirovine mizerne pa gotovo da nemaju od čega živjeti?

O D G O V O R

Javne ovlasti Hrvatske komore arhitekata propisane su Zakonom te Hrvatska komora arhitekata nema javnu ovlast baviti se socijalnom djelatnošću.

21. Točan naziv stručne titule na žigu

P I T A N J E

Na koji način proceduralno mogu postići da na mom žigu piše točno ono što i na diplomi - diplomirani inženjer arhitekture (+ovlašteni INŽENJER arhitekture u neodređenom rodu, jasno - kao na žigovima svih drugih inženjerskih struka). Držim da mi je izmišljeni naziv "ovlaštena arhitektica" narušio stručni ugled pred investitorima i time posredno umanjio dobit, što se da i financijski iskazati.
Smatram da je moje ustavno pravo da mi na žigu strukovne udruge piše točno ono što i na diplomi, tj da nije ispravno izbaciti riječ "diplomirani inženjer"; to mi se čak čini grubom povredom mog stručnog integriteta.

O D G O V O R

S obzirom da se radi o dva termina, koja nisu jednaka, ovim putem dajemo Vam objašnjenje i jednog i drugog termina:
Termin: diplomirani inženjer arhitekture ja AKADEMSKA titula, stečena nakon završetka studija. Navedeni termin ne daje Vam pravo obavljati poslove propisane člankom 49. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15).
Termin: ovlašteni/a arhitekt/ica je profesionalni naziv, temeljem Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15).
Također, termin ovlašteni arhitekt je uvršten u popis reguliranih profesija koje je Vlada Republike Hrvatske donijela temeljem članka 72. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija – NN 124/09, 45/11) u svibnju 2013. godine.
Na pečatu koji ste dobili od Hrvatske komore arhitekata piše i Vaša akademska titula kao i Vaš profesionalni naziv, kako bi mogli obavljati sve zadaće propisane Zakonom i Statutom HKA („Narodne novine“ broj 140/15, 43/17).

22. Nužnosti postojanja punomoći za zastupanje investitora kod ishođenja građevinske dozvole

PITANJE

Zanima me stav Komore u pogledu nužnosti postojanja punomoći za zastupanje investitora kod ishođenja građevinske dozvole. Naime, dešava se da je na traženje nadležnog ureda ponekad potrebno izvršiti određene preinake u projektnoj dokumentaciji koje se tiču sadržaja i forme. Ured o tome Zaključkom obavještava inverstitora – podnositelja zahtjeva, i daje mu rok do kada je to potrebno učiniti. Investitor se javlja glavnom projektantu i daje mu zadatak da postupi po zaključku. Međutim, tijelo graditeljstva odbija predati projektnu dokumentaciju radi korekcije glavnom projektantu već traži ili da je preuzme sam investitor (podnositelj zahtjeva) ili pak ovjerenu punomoć projektantu za zastupanje pred tijelima uprave u ime investitora. Dakle, radi ispravka čak i najbanalnije pogreške u podacima (npr. pogrešno upisana kat. općina ili utipkana vrijednost) priječi se glavnom projektantu (izrađivaču) da i fizički pristupi projektu ako nema punomoć. Problem se javlja kad je investitor stranac ili hrvatski državljanin koji se nalazi u inozemstvu pa mu davanje punomoći, njena ovjera te dostava u zadanom roku nisu jednostavne i lako izvedive radnje. Konkretno, desio se slučaj u kojem je investitor djelatnik naftne platforme na oceanu kod Australije...
Nije li ovakva situacija protivna duhu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u kojem se u čl. 3, st.2. navodi: „Pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog, tipskog projekta, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područje gradnje, te propisima donesenim na temelju tih zakona.“

ODGOVOR

Postupak za izdavanje građevinske dozvole koji se vodi pred tijelima državne uprave jest upravni postupak i kao takav reguliran je Zakonom o općem upravnom postupku – (Narodne novine. 47/2009.)
Radnje u upravnom postupku može poduzimati stranka osobno te njezin punomoćnik. ZOUP kao potencijalnog punomoćnika određuje u čl. 36. st. 1. tako da stranka, odnosno njezin zakonski zastupnik može odrediti opunomoćenika koji će je zastupati. Za opunomoćenika se može odrediti odvjetnik, odvjetnički ured ili druga pravna osoba koja na temelju zakona može zastupati stranku, odnosno svaka druga potpuno poslovno sposobna osoba, osim one koja se bavi nadripisarstvom . Dakle, ovlašteni arhitekt ili društvo u kojem je ovlašteni arhitekt zaposlen mogu biti punomoćnici investitora u ovakvim postupcima s obzirom da ovlašteni arhitekt svakako jest „druga potpuno poslovno sposobna osoba“, a društvo u kojem je zaposlen jest „druga pravna osoba koja na temelju zakona može zastupati stranku“.
Članak 32. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku jasno određuje da u postupku stranku može zastupati osoba ovlaštena za zastupanje, odnosno zakonski zastupnik, privremeni zastupnik, zajednički predstavnik i opunomoćenik (u daljnjem tekstu: osoba ovlaštena za zastupanje stranke). Osoba ovlaštena za zastupanje stranke dužna je podnijeti dokaz o ovlasti za zastupanje stranke, a ako su zakonom propisani i dodatni uvjeti za oblik ovlasti, ovlast mora biti dana prema tim uvjetima.
U konkretnom slučaju ovlašteni arhitekt nije imao punomoć za zastupanje investitora odnosno dokaz o ovlasti za zastupanje unutar upravnog postupka. Sukladno navedenom ovlašteni arhitekt iako je izradio projekt koji je korišten u upravnom postupku kao isprave temeljem koje se traži građevinska dozvola nema status punomoćnika sukladno ZOUP-u. Naime, preuzimanje dokumentacije iz spisa kao i dostavljanje dokumentacije u spis predstavlja radnju unutar upravnog postupka te osoba koja poduzima tu radnju ukoliko nije osobno stranka mora imati punomoć stranke (investitora) za obavljanje te radnje ili za zastupanje u toku cijelog upravnog postupka. Ovakav stav nije protivan duhu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u kojem se u čl. 3. st.2. navodi: „Pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog, tipskog projekta, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područje gradnje, te propisima donesenim na temelju tih zakona.“, najprije zato je ZOUP lex specialis koji uređuje upravni postupak, a potom što ZPDPUG uopće ne čini, a potom niti sam ZPDUG ne navodi da poslovi projektiranja obuhvaćaju pravo na zastupanje i obavljanje radnji u upravnom postupku u kojem se koristi projekt određenog projektanta ex lege. Dakle, sve radnje unutar upravnog postupka kada poduzima i glavni projektant moraju biti poduzete temeljem postojeće valjane punomoći stranke - investitora.

23. Ugovaranje projektantskog nadzora između projektanta i izvođača

PITANJE

Upit se odnosi na ugovaranje projektantskog nadzora. Međutim njega ne bi ugovarao investitor već je upit u smjeru - da li izvođač ili možda stručni nadzor može s projektantom projekta ugovoriti projektantski nadzor, dakle da ugovaratelj projektantskog nadzora nije investitor već izvođač ili nadzor.

ODGOVOR

Vezano za vaš upit o mogućnosti ugovaranja projektantskog nadzora između projektanta i izvođača, odnosno projektanta i nadzornog inženjera, a u slučaju da isti nije predmet ugovora ili se iz bilo kojeg razloga ne može ugovoriti između projektanta i investitora, moramo vas uputiti na relevantne odredbe Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17; u daljnjem tekstu: ZOG), posebno na članak 56. stavak 2. koji glasi:
„(2) Nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.“ i članak 63. stavak 3. koji glasi:
„(3) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.“
Drugim riječima ZOG izričito zabranjuje samo veze između nadzornog inženjera i izvođača na istoj građevini te između projektanta i revidenta na istom projektu.
Sve druge „kombinacije“ sudionika u gradnji su dozvoljene, odnosno nisu zabranjene, za razliku od starog Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 80/13; u daljnjem tekstu stari ZOPUIG), koji je bio restriktivniji i koji, uz odredbe koje su i dalje na snazi, nije dozvoljavao da projektant bude zaposlenik izvođača (članak 179. stavak 3. starog ZOPUIG). Istovremeno stari ZOPUIG je u članku 179. stavak 4. obavljanje projektantskog nadzora bio uredio na slijedeći način: „(4) Projektant je dužan na zahtjev investitora, izvođača, odnosno nadzornog inženjera obavljati projektantski nadzor. Troškove projektantskog nadzora u tom slučaju snosi osoba koja je isti zahtijevala.“
Iako ZOPUIG više nije na snazi, ova odredba je i dalje primjenjiva. Kako važeći ZOG više ne zabranjuje vezu između projektanta i izvođača, a nikada nije bila zabranjena niti veza između projektanta i nadzornog inženjera mišljenja smo da ne postoji nikakva zakonska prepreka za ugovaranje projektantskog nadzora između projektanta i izvođača, odnosno projektanta i nadzornog inženjera, osim ako takva mogućnost nije zabranjena nekim od pisanih ugovora koje su sudionici u gradnji (projektant, nadzorni inženjer ili izvođač) potpisali s investitorom predmetne građevine. Za kraj bismo još napomenuli da je na identičan način moguće ugovoriti i izradu izvedbenog projekta u slučaju da isti nije ugovoren s investitorom.
Zaključno, smatramo neophodnim i poslovno korektnim da ukoliko je izvođač ugovorio projektantski nadzor o tome treba obavijestiti investitora.

24. Položaj glavnog projektanta koji nije ujedno projektant jednog od sastavnih dijelova glavnog projekta

PITANJE

Obveze glavnog projektanta koji nije ujedno projektant jednog od sastavnih dijelova glavnog i/ili izvedbenog projekta, a uz to nije ni uzaposlen u niti jednoj od pravnih osoba u kojima su zaposleni projektanti pojedinačnih projekata, te u kojoj formi se iskazuje poslovna i stručna osposobljenost glavnog projektanta.

ODGOVOR

Zakonom o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13 i 20/17) u članku 51. navedeno je:
(1) Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.
(2) Projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete.

Nadalje u članku 52. navedeno je:
(1) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.
(2) Glavni projektant može biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta.
(4) Glavnog projektanta određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom.

Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ br. 78/15) u članku 17. navedeno je:
Poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe projektanta i/ili glavnog projektanta u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Nadalje u članku19. navedeno je:
Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 78/15) u članku 27. između ostalog navedeni su završen odgovarajući preddiplomski i/ili diplomski sveučilišni studij te najmanje dvije godine rada na poslovima u struci kao uvjeti za upis u imenike ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera.

Zakonom o radu („Narodne novine“ br. 93/14 i 127/17) omogućeno je da pravne osobe registrirane kao uredi ovlaštenih arhitekata ili ovlaštenih inženjera, zajednički uredi ili pravne osobe registrirane za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mogu uređivati svoje odnose ugovorima o različitim oblicima poslovne suradnje, ukoliko za to imaju potrebu.
Isto tako omogućeno je fizičkim osobama koje su završile odgovarajući preddiplomski i/ili diplomski sveučilišni studij sa ili bez stečenog ovlaštenja za obavljanje stručnih poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora i drugo, odnosno koje ispunjavaju uvjete određene posebnim zakonima, da sklapaju poslovne odnose s pravnim osobama. Navedene fizičke osobe i navedene pravne osobe svoje međusobne poslovne odnose uređuju ugovorima o različitim oblicima poslovne suradnje, ukoliko za to imaju potrebu.

Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina („Narodne novine“ br. 64/14, 41/15, 105/15, 61/16 i 20/17) detaljno propisuje obvezni sadržaj i elemente projekata - glavnog, izvedbenog i tipskog projekta te projekta uklanjanja građevine. Pravilnikom se uređuje način opremanja i označavanje projekta te način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba.

Slijedom navedenog odgovor na Vaše pitanje je sljedeći:

Glavni projektant ne mora biti zaposlenik projektantskog ureda ili pravne osobe registrirane za djelatnost projektiranja koja je s investitorom sklopila ugovor, ali status obavljanja poslova glavnog projektanta u toj pravnoj osobi mora biti uređen u skladu s odredbama Zakona o radu. Dokaz o načinu kako su uređeni odnosi glavnog projektanta i pravne osobe koja je s investitorom sklopila ugovor o izradi projekta (ugovor o radu, ugovor o djelu i drugo) nije sastavni dio projekta, već je dokument kojim se na temelju posebnog zakona uređuje poslovanje pravne osobe. O javnosti ovog dokumenta odlučuju ugovaratelji, jer se podaci u ugovoru mogu smatrati poslovnom tajnom.

  • Glavni projektant je temeljem Zakona o gradnji odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekta, što potvrđuje pisanom izjavom koja je sastavni i obvezni dio glavnog projekta i prilaže se u općem dijelu projekta.
  • Glavni projektant je fizička osoba koja prema Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ima pravo obavljati poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe projektanta i/ili glavnog projektanta. Dokaz o navedenom je Rješenja o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata ili ovlaštenih inženjera nadležne Komore koje se prilaže u općem dijelu projekta.
  • Glavnog projektanta ugovorom određuje investitor. Imenovanje se prilaže u općem dijelu projekta.
  • Projektant koji je izradio projekt je fizička osoba koja prema Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ima pravo obavljati poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe projektanta i/ili glavnog projektanta. Dokaz o navedenom je Rješenja o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata ili ovlaštenih inženjera nadležne Komore koje se prilaže u općem dijelu projekta.
  • Projektanta imenuje odgovorna osoba u projektantskom uredu ili pravnoj osobi. Imenovanje se prilaže u općem dijelu projekta.
  • Projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete, što potvrđuje pisanom izjavom koja je sastavni i obvezni dio glavnog projekta i prilaže se u općem dijelu projekta.
  • Suradnik projektanta na izradi projekta je osoba koja je temeljem Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju po odredbama članka 27. ispunila uvjete stavka 1., ali nije ispunila uvjete stavaka 2. i 3. Popis suradnika na izradi projekta navodi se u općem dijelu svake pojedine mape projekta.
  • Suradnik projektanta odgovoran je za svoj rad projektantu.

Ispunjavanjem ovih obveza navedenih i uređenih posebnim zakonima stječu se uvjeti dokazivanja o sudjelovanju projektanta i/ili glavnog projektanta te suradnika projektanta u izradi glavnog, izvedbenog i tipskog projekta ili projekta uklanjanja građevine.
Navedeni dokumenti i dijelovi projekta između ostalog služe i kao dokazi za potrebe podnošenje zahtjeva za izdavanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Suradnja na izradi projekata svakako ima višeznačne poslovne interese koji su u pravilu na obostranu korist, te ne bi trebalo biti zapreke u ostvarivanju dobrih poslovnih odnosa.
Dobrim poslovnim odnosom smatra se odgovorno ispunjenje preuzetih obveza iz ugovora o poslovnoj suradnji kao što je kvalitetan rad projektanta i/ili glavnog projektanta u obavljanju strukovnih poslova, te nastavno i izdavanje izjave/potvrde od strane pravne osobe o sudjelovanju projektanta i/ili glavnog projektanta u izradi projekta.
Na takav način moguće je sudjelovati u izradi dovoljnog broja referentnih projekata, pa i projekata koji su uvjet stecanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Odgovor koji Vam dostavljamo je stručno mišljenje Hrvatske komore arhitekata.
Nadležnosti Hrvatske komore arhitekata (HKA) propisane su Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata kojih nije donositelj. Stoga je odgovor na Vaš upit stručno mišljenje HKA, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija.

25. Davanje preslika projekta zainteresiranim strankama u upravnim postupcima

PITANJE

Vezano za vaš upit u kojem ste zatražili stručno mišljenje Hrvatske komore arhitekata vezano za traženje prethodnog odobrenja autora odnosno izrađivača projektne dokumentacije za davanje preslika projekata zainteresiranim strankama u upravnim postupcima, za koje se utvrdi da imaju pravni interes, u nastavku vam dajemo slijedeće stručno mišljenje.

ODGOVOR

Projektiranje je u smislu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15) obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog, tipskog projekta, utvrđivanju ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, izradi projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područje gradnje, odnosno Zakonom o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17) i Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17), kao i propisima donesenim na temelju tih zakona.
Zakonom o gradnji detaljnije je uređeno projektiranje odnosno izrada i čuvanje glavnog projekta, izvedbenog projekta, tipskog projekta i projekta uklanjanja, a obvezni sadržaj i elementi projekta, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, kao i način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, detaljnije je uređeno Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina („Narodne novine“ broj 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17).
Prema definiciji projektant je fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer (članak 51. stavak 1. Zakona o gradnji). Pri tome je potrebno naglasiti da projektant može, ali i ne mora, biti autor projektirane građevine odnosno zahvata u prostoru. Zakonom o prostornom uređenju uređeno je da se autorska prava na zahvatu u prostoru projektiranom idejnim projektom i provedenom zahvatu u prostoru u skladu s tim projektom stječu sukladno odredbama Zakona o autorskom pravu i drugim srodnim pravima („Narodne novine“ broj 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14 i 62/17), osim ako ugovorom o izradi projekta nije ugovoreno drukčije (članak 132. Zakona o prostornom uređenju).
Zakonom o gradnji uređeno je da se autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu sukladno odredbama Zakona o autorskom pravu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta (članak 75. Zakona o gradnji).
Ustavni sud Republike Hrvatske je u svom rješenju broj U-I-1232/2016 od 21. studenog 2017. (u daljnjem tekstu: Rješenje Ustavnog suda), povodom podneska Hrvatske komore arhitekata za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 75. Zakona o gradnji, prihvatio stav Vlade Republike Hrvatske da svaki glavni i drugi projekti čija je izrada uređena Zakonom o gradnji nisu originalne intelektualne tvorevine, odnosno da isti nemaju obilježja autorskog djela. Međutim, Rješenjem Ustavnog suda prihvaćen je ratio legis članka 75. Zakona o gradnji s ciljem zaštite prava projektanta i investitora u smislu otklanjanja nedoumica koje su moguće u pogledu predmeta ugovora i u pogledu definiranja predmeta ugovora u smislu da li se ugovora izrada projekta koji je originalna intelektualna tvorevina ili izrada „uobičajenog“ projekta koji ispunjava zakonom i drugim propisima propisana uvjete.
Uzimajući u obzir članak 132. Zakona o prostornom uređenju, članak 75. Zakona o gradnji i Rješenje Ustavnog suda možemo konstatirati da se pitanje autorstva i time povezanih prava autora, u smislu Zakona o autorskom pravu, pobliže uređuju ugovorom o projektiranju koji se sklapa između projektanta i investitora, a čije su odredbe, u pravilu, poznate samo ugovornim stranama.
Nadalje, postupanje javnopravnih tijela u pogledu razgledavanja spisa predmeta i umnožavanja akata iz predmeta uređeno je stavkom 1. članka 84. Zakona o općem upravnom postupku, („Narodne novine“ broj 47/09), kojim je propisano da stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim onih akata koji su izrijekom navedeni u Zakonu o općem upravnom postupku, a među kojima se ne navodi projektna dokumentacija.
Dodatno, člankom 87. Zakona o autorskom pravu i drugim stvarnim pravima dopušteno je reproduciranje autorskih djela radi korištenja u sudskim, upravnim i drugim službenim postupcima, a isto se na odgovarajući način primjenjuju i na priopćavanje javnosti primjeraka autorskih djela izrađenih za potrebe službenih postupaka. Slijedom navedenog, preporučamo da se u svim slučajevima izrade preslika odnosno umnožavanja dijela ili cijele projektne dokumentacije zainteresiranim strankama u upravnim postupcima za koje se dokaže pravni interes, a za koje su u spisu predmeta priložene informacije ili postoje bilo kakva druga saznanja da se radi o autorskom djelu, kontaktira izrađivača dokumentacije odnosno projektanta i zatraži suglasnost kako bi se izbjegli potencijalni nesporazumi.

26. Vanjsko stubište zgrade - mišljenje

PITANJE

Da li se svako vanjsko stubište bez obzira na njegovu funkciju (glavno/pomoćno), broj etaža koje povezuje (podzemih/nadzemnih) i način oblikovanja (natkriveno/nenatkriveno) ne uračunava u građevinsku (bruto) površinu zgrade, ako zadovoljava uvjet otvorenog dijela zgrade"

ODGOVOR

Ovdje možete vidjeti mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Uprave za prostorno uređenje, pravne poslove i programe Europske unije, Sektor za pravne poslove

12. travnja 2018. godine

27. Smiju li ovlašteni arhitekti - članovi Hrvatske komore arhitekata (u daljnjem tekstu: Komora) nuditi uslugu projektiranja idejnog i glavnog projekta arhitekture i projekata drugih struka bez naknade („pro bono“)

PITANJE

Smiju li ovlašteni arhitekti - članovi Hrvatske komore arhitekata (u daljnjem tekstu: Komora) nuditi uslugu projektiranja idejnog i glavnog projekta arhitekture i projekata drugih struka bez naknade („pro bono“) moramo Vam skrenuti pozornost na dva aspekta Vašeg pitanja, prvi koji se odnosi na određivanje cijene usluge izrade projektne dokumentacije i drugi koji se odnosi na darovanje odnosno donaciju navedene usluge.

ODGOVOR

Za prvi aspekt – određivanje cijene usluge projektiranja upućujemo Vas na odredbe važećih akata Komore, kojima je reguliran način obavljanja profesionalne djelatnosti, odnosno na Kodeks strukovne etike članova Komore („Narodne novine“, broj 43/2016.; u daljnjem tekstu: Kodeks strukovne etike) i Pravilnik o standardu usluga arhitekata koji je donijela Skupština Hrvatske komore arhitekata na sjednici održanoj 13. prosinca 2013. godine (u daljnjem tekstu: Pravilnik o standardu usluga). Kodeksom strukovne etike propisano je da članovi Komore imaju pravo na primjerenu i propisanu naknadu za rezultate svog rada i troškove koje ostvaruju izvršavajući svoje strukovne zadatke prema Pravilniku o standardu usluga (članak 20. stavak (1)), da su prilikom preuzimanja svakog posla dužni zaključiti (sklopiti) što jasniji i detaljniji pisani ugovor s naručiteljem te da su, u slučaju da opseg ugovora prelazi nadležnost člana Komore, dužni raščlaniti i odvojeno prikazati dijelove zadataka drugih struka u ugovoru (članak 10. stavci (2) i (3)). Člankom 20. stavkom (2) Kodeksa strukovne etike određeno je da su članovi Komore dužni kod određivanja cijena, kako za usluge u okviru svojih strukovnih zadataka, tako i za usluge ostalih ovlaštenih inženjera, poštivati pravilnik o standardu usluga odgovarajuće komore, dok je člankom 5. Pravilnika o standardu usluga propisano da se naknada za izradu projektne dokumentacije obavezno određuje pisanim ugovorom koji ugovorne strane sklapaju u okviru najnižeg i najvišeg broja norma sati utvrđenih Pravilnikom o standardu usluga. Slijedom navedenog, svi članovi Komore dužni su se pridržavati Pravilnika o standardu usluga prilikom određivanja vrijednosti usluge izrade projektne dokumentacije, a ukoliko uz usluge iz zadaća arhitektonske struke nude i usluge iz zadaća drugih inženjerskih struka, dužni su se pridržavati i pravilnika o standardu odgovarajuće komore te s naručiteljem sklopiti jasan pisani ugovor u kojem će biti navedena vrijednost usluge koja se nudi. Drugi aspekt – darovanje odnosno donacija predmetne usluge, čija je vrijednost utvrđena na naprijed opisani način, stvar je Vaše poslovne odluke. Ukoliko se odlučite darovati ili donirati uslugu izrade projektne dokumentacije na isto se primjenjuju odredbe zakona i drugih propisa kojima je isto regulirano. U tom smislu moramo istaknuti da je darovanje, u smislu Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018.) definirano kao davanje dara u novcu, stvarima ili uslugama primatelju bez ikakve naknade i protučinidbe. S poreznog stajališta darovanje i donacija imaju potpuno jednako značenje, stoga je prije donošenja pisane odluke o doniranju ili sklapanju ugovora o doniranju potrebno obratiti pozornost na važeću zakonsku regulativu kojom je regulirano porezno priznavanje troška donacije, kao i na porezni utjecaj koji može imati primatelj donacije. Stoga Vas upućujemo da se prilikom donošenja konačne odluke svakako dodatno posavjetujete sa stručnjakom za financijsko poslovanje.

28. Kupovanje odjeće za poslovne svrhe, kao priznati trošak

PITANJE

Hrvatska odvjetnička i javnobilježnička komora donijele su interni akt prema kojem se u radnu odjeću priznaje određen broj odijela, cipela, kravata, bluza za odvjetnike, odvjetničke vježbenike i ostale zaposlenike u odvjetničkom uredu te javne bilježnike. Stoga si odvjetnici i javni bilježnici mogu priznati odjeću kao trošak." .

ODGOVOR

Budući da se Pravilnikom propisuju samo mjerila i kriteriji, njegovo donošenje u biti nema smisla jer:
- Pravilnik mogu donijeti i pojedine pravne osobe, svaka za sebe,
- bez obzira na Pravilnik mora se poštivati Zakon o porezu na dohodak.

Što se odjeće tiče, jedino sigurno porezno priznata može biti radna odjeća na kojoj je logo tvrtke. "Normalna" odjeća za rad u javnosti priznaje se samo osobama koje se bave javnim poslom (na pozornici, televiziji i sl.). Radna odjeća i obuća može biti u potpunosti porezno dopušten trošak poduzetnika u visini troška nabave, a može biti i trošak bruto plaće u naravi ili pak taj primitak treba oporezivati na način propisan za dohodak od kapitala kao izuzimanje. Porezni propisi uređuju dodatne uvjete za radnu odjeću u smislu priznavanja pretporeza i troška. U privitku Vam dostavljamo članak RRifa koji jasno objašnjava gore navedeno.

29. Ovjera projekta izvedenog stanja 

PITANJE

Treba li (i na koji način), sukladno važećoj građevinskoj regulativi, projekt izvedenog stanja (u ovom slučaju konkretno arhitektonski, ali može se odnositi i na projekte izvedenog stanja ostalih struka) biti ovjeren od strane ovlaštenog projektanta budući da ga trenutno važeći ZOG uopće ne razvrstava među vrste projekata (čl. 67), a njegovi podakti ne propisuju način, obavezan sadržaj, način opremanja i ovjere ove vrste projekta?

ODGOVOR

Vezano za vaš upit treba li i na koji način biti ovjeren projekt izvedenog stanja moramo se složiti s vašim navodom da isto nije regulirano niti Zakonom o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13. i 20/17.) niti Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina („Narodne novine“, br. 64/14., 41/15., 105/15., 61/16. i 20/17.). Projekt izvedenog stanja se ne navodi niti u čl. 49. st. 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, br. 78/15.) kojim su uređene zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja.
Slijedom navedenog, izrada projekta izvedenog stanja nije (u ovome trenutku) regulirana niti jednim zakonskim ili podzakonskim aktom. Međutim, moramo vam skrenuti pozornost da je u saborsku proceduru upućen prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (P.Z.E. br. 398/2018; u daljnjem tekstu: prijedlog Zakona) kojim se predviđa izmjena čl. 49 st. 1. na način da će se u zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja uvrstiti i izrada arhitektonske snimke izvedenog stanja (odnosno projekta izvedenog stanja) u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje.
Dodatno vas upućujemo na članak 189. st. 4. starog Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12., 55/12., 80/13., 78/15.), koji je bio na snazi do 31. prosinca 2013., kojim je projekt izvedenog stanja bio definiran kao izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima te na važeći Pravilnik o standardu usluga arhitekata u čl. 43. t. 7 navodi da se u fazi izvedbenog projekta obavlja, između ostalog i nadopunjavanje izvedbenog projekta u tijeku izvedbe zgrade.
Slijedom navedenog preporučamo vam da projekt izvedenog stanja, odnosno snimak izvedenog stanja prema prijedlogu Zakona, izradite i ovjerite na način na koji se izrađuje izvedbeni projekt, a ukoliko prijedlog Zakona s predloženom izmjenom članka 49. st. 1. alineja 6. bude prihvaćen i stupi na snagu bit ćete obvezni potpisati i ovjeriti snimku izvedenog stanja.

30. Vezano za neusklađenost Zakona o javnoj nabavi i dijela akata Komore

PITANJE

Da li je projektant glavnog projekta dužan surađivati s voditeljem projektantskog nadzora u slučaju da javni naručitelj (radi nelojalne konkurencije kolega) na javnom nadmetanju ne odabere projektanta glavnog projekta za projektantski nadzor?

ODGOVOR

Da. Projektant Glavnog projekta (pretpostavljamo autor) dužan je surađivati s projektantskim nadzorom temeljem odgovornosti koju ima za izradu glavnog projekta, što znači da projektant glavnog projekta mora surađivati s voditeljem projektantskog nadzora samo u dijelu/sadržaju glavnog projekta koji je propisan zakonom i za koji je projektant glavnog projekta odgovaran.


Znači, ako projektant glavnog projekta nije u svom glavnom projektu dao sve podatke koje su traženi odredbama zakona i drugim propisima, projektant glavnog projekta mora surađivati u tom obveznom dijelu, odnosno zakonom propisanom sadržaju glavnog projekta.
Međutim, kako se radi o projektantskom nadzoru, to znači da se od projektanta glavnog projekta može tražiti suradnja na način da rješava i sve druge elemente gradnje zgrade koji nisu zakonom propisani kao obvezan sadržaj glavnog projekta za izdavanje dozvole, ali su bitni u građenju i konačnom arhitektonskom oblikovanju.

U zakonskim odredbama ne postoji prisila kojom bi se od projektanta glavnog projekta tražilo da izvršava ovaj dio projektiranja, što znači da je to ovisno o njegovoj odluci ukoliko se to zatraži od njega. Da li će projektant glavnog projekta surađivati s drugim projektantom koji provodi projektantski nadzor ovisi isključivo o njemu i o njegovoj procjeni zbog zaštite svog autorskog djela. Naravno, tu je i činjenica da za taj rad projektant glavnog projekta – autor, nema ugovoren honorar.
U situaciji koju navodite projektant koji provodi projektantski nadzor nad izvedbom radova za koje nije izradio glavni projekt trebao bi biti upozoren na odredbe Kodeksa strukovne etike, kojega su se članovi Komore dužni pridržavati:

 

Članak 15.
(1) Članovi Komore dužni su poštivati autorska prava.
(2) Član Komore ne smije otuđiti ili povrijediti intelektualno vlasništvo ili nepropisno iskoristiti ideje drugog autora bez izričite ovlasti onog autora koji na to vlasništvo ili ideju ima pravo.
(3) Članovi Komore mogu imati autorstvo ili djelomično autorstvo samo na djelima koja su sami izradili ili koja su nastala pod njihovim vodstvom ili osobnim sudjelovanjem.
(4) Član Komore ne smije drugom članu Komore ili projektantu propisati način ili uvjete oblikovanja, upotrebu materijala i stilska obilježja ili sudjelovati u ograničavanju stvaralačke slobode.

Pretpostavljamo da su autorska prava ugovorena temeljem Zakona o gradnji:

Članak 75.
Autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta. kao što je to naznačeno u tipskim Ugovorima koje je Komora izradila za projektiranje:
https://www.arhitekti-hka.hr/hr/zakoni-propisi/naputci/ugovori/

PITANJE

Što se događa u slučaju da, nakon završetka radova, glavni projektant utvrdi da izvedeni radovi nisu u skladu s glavnim projektom?

ODGOVOR

Što se tiče pitanja ako glavni projektant da izjavu da radovi nisu u skladu s glavnim projektom odgovor je opet povezan na zakonom propisani sadržaj glavnog projekta. Znači ako projektant glavnog projekta na tehničkom pregledu utvrdi da radovi na zgradi nisu izvedeni u skladu s glavnim projektom u dijelu koji je propisan zakonom i koji čine dio građevinske dozvole, zgrada ne prolazi tehnički pregled, odnosno, potrebno je otkloniti nedostatak na način da se uskladi glavni projekt, i nakon toga tehnički pregled se ponavlja.

Ako projektant glavnog projekta na tehničkom pregledu utvrdi da izvedeni radovi nisu usklađeni isključivo u projektantskim elementima glavnog projekta kojima se ne utječe na izdavanje dozvole, takvo negativno mišljenje nema utjecaja i zgrada može proći tehnički pregled i dobiti uporabnu dozvolu.

PITANJE

Jesu li predviđene sankcije za projektante koji obavljaju projektantski nadzor nad izvedbom radova koje nisu projektirali?

ODGOVOR

Osim slučaja opisanog pod odgovorom 1. sankcije nisu predviđene, budući je to sukladno zakonu. Napominjemo da je zaslugom Hrvatske komore arhitekata Ministarstvo izdalo Mišljenje koje Vam dostavljamo u privitku, a to će u najskoriji vrijeme biti integrirano i u Izmjene i dopune Zakonima o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.
Mišljenje Ministarstva:
https://www.arhitekti-hka.hr/files/file/pdf/2018/MGIPU%20-MI%C5%A0LJENJE-ODREDBE%20PROPISA%20-PROJEKTANSKI%20NADZOR.pdf