Pitanja i odgovori

1. Može li ovlašteni arhitekt raditi nakon odlaska u mirovinu?
Može li ovlašteni arhitekt zadržati pečat nakon što ode u mirovinu?

Pozitivan odgovor na Vaš upit uključuje ispunjenje uvjeta iz dvaju zakona:

  • “Zakona o mirovinskom osiguranju” (“Narodne novine” broj 157/13, 151/14 i 33/15), na snazi od 01. siječnja 2014. god.,
  • „Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ („Narodne novine“ broj 78/15), na snazi od 25. srpnja 2015. god.

Nedavno doneseni „Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ bitan je utoliko što je izjednačio prava ovlaštenih arhitekata, s pravima drugih struka u RH, u pogledu obavljanja strukovne djelatnosti ovlaštenog arhitekta u uvjetima propisanim „Zakonom o mirovinskom osiguranju“.

Temeljem odredbi čl. 37. st. (6) “Zakona o mirovinskom osiguranju”, citiramo: “…osiguranik koji je nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu prema ovome Zakonu, nastavio raditi, ali ne više s punim radnim vremenom, nego do polovice punog radnog vremena koje je radio prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu od dana s kojim je nakon ispunjenja uvjeta nastavio raditi do polovice punog radnog vremena“.

Ovdje posebno skrećemo pozornost na obvezu: „…ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu…“, što znači da pogodnost rada uz mirovinu, na polovicu punog radnog vremena, mogu koristiti samo osobe koje su udovoljile zahtjevu iz čl. 33. “Zakona o mirovinskom osiguranju”, dok ostale kategorije osiguranika koje ispunjavaju uvjete za prijevremenu, invalidsku ili drugu mirovinu, nemaju pogodnost korištenja gore navedenim pravom.

Ovlašteni arhitekt koji želi iskoristiti pogodnost odlaska u starosnu mirovinu, bez prestanka radnog odnosa, može odabrati duljinu radnog vremena do maksimalno pola radnog vremena, ali odabrano vrijeme rada može biti i kraće od maksimalno propisanog. Pri tom ovlašteni arhitekt zadržava pravo raspolaganja pečatom ovlaštenog arhitekta, pogodnostima koje proizlaze iz članstva u „Hrvatskoj komori arhitekata“, kao i svim pravima iz radnog odnosa.

O tome kako (tehnički) ostvariti gornja prava, možete pročitati u rubrici: „Kako podnijeti zahtjev za starosnu mirovinu bez prekida radnog odnosa?“. U istoj rubrici možete vidjeti i koja su pri tom specifična prava žena.

21. listopada 2015. god.

Nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane su „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ (»Narodne novine« broj 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga su odgovori na Vaše upite informativni, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija.

2. Da li je moguće da projektant, koji je ujedno i glavni projektant, bude i "project menager"?

P I T A N J E

Molimo Vas da nam odgovorite na pitanje vezano uz pojam „project menagement“. Naime, da li je moguće da projektant, koji je ujedno i glavni projektant, bude i „project menager“ na toj građevini. U „Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“, od 8. srpnja 2015. god., ne spominje se, u stručnom žargonu uvriježeni, engleski termin: "project menagement" već pojam: "upravljanje projektom gradnje". Da li je to zapravo isto?

1.ŠTO JE "PROJECT MANAGEMENT" / "PROJECT MANAGER"?

O D G O V O R

Odgovor na ovo pitanje daje „Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“ („Narodne novine“ broj 78/15), u daljnjem tekstu: Zakon, kojim se, između ostaloga, uređuju i pitanja obavljanja stručnih poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje.

Čl. 3. st. (5) Zakona, kaže: „Pod obavljanjem djelatnosti upravljanja projektom gradnje, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje u ime i za račun investitora poslova financijskog, pravnog i tehničkog savjetovanja u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina te drugi poslovi propisani ovim Zakonom“.

U čl. 33., poglavlja „V. Obavljanje poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje“, pobliže se opisuje što čini djelatnost upravljanja projektom gradnje:

  • "financijsko, pravno i tehničko savjetovanje u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina,
  • financijska, pravna i tehnička priprema i planiranje poslova u vezi s gradnjom te praćenje provođenja tog plana,
  • savjetovanje, odabir i ugovaranje poslova za projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje obavljaju poslove u vezi s gradnjom građevina te savjetovanje u ugovaranju poslova s tim osobama,
  • povezivanje i usklađivanje rada projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje sudjeluju u gradnji te nadzor nad njihovim radom u svrhu zaštite prava i interesa investitora,
  • pribavljanje akata, analiza, studija, elaborata i drugih dokumenata potrebnih za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta te projekta uklanjanja građevine,
  • pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za izdavanje akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja, građenja, uporabu i/ili uklanjanje građevina i pribavljanje tih akata,
  • pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za građenje građevine te obavljanje radnji koje je investitor dužan obavljati tijekom građenja građevine",

dok se čl. 34. i 35. utvrđuju organizacijski oblici i uvjeti za obavljanje navedene djelatnosti:

  • " Djelatnost upravljanja projektom gradnje može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje koja ima zaposlenog voditelja projekta.
  • Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje dužna je osigurati da pojedini posao upravljanja projektom gradnje obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije iz članka 37. ovoga Zakona“.

Važno je pri tom istaknuti da pravna osoba / fizička osoba obrtnik / zaposlenik pravne osobe, koji obavljaju djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne mogu obavljati poslove projektiranja, stručnog nadzora građenja i građenja na istoj građevini, jer bi to predstavljalo sukob interesa.

P I T A N J E

2.TKO MOŽE BITI VODITELJ PROJEKTA?

O D G O V O R

Prema čl. 37. st. (1) Zakona, citiramo:

"Voditelj projekta može biti fizička osoba koja: ima najmanje osam godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima s obrazovanjem iz područja arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij iz navedenih područja kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i koja ima potrebna znanja iz područja upravljanja projektima."

Potrebna „znanja iz područja upravljanja projektima“, koja mora imati voditelj projekta, definirana su istim člankom u st. (2):

"...međunarodno priznata ovjera sposobnosti za upravljanje projektom ili obrazovanje iz područja arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva s obrazovnim programom, koji uključuje najmanje 30 ECTS bodova, iz područja relevantnih za upravljanje projektima gradnje", koje utvrđuje ministar pravilnikom.

Voditelja projekta imenuje investitor, radi optimizacije utrošaka sredstava i vremena, te radi zakonite i kvalitetne izvedbe građevine. Imenovanje voditelja projekta obavezno je sukladno čl. 38. st. (2) toč. 1. i 2., za javne naručitelje, korisnike sredstava Državnog proračuna, u slučaju:

"1. ulaganja sredstava u izgradnju infrastrukturnih i drugih građevina ukupne investicijske vrijednosti preko 10.000.000,00 kuna, bez PDV-a.
2. ulaganja sredstava u izgradnju zgrada ukupne investicijske vrijednosti preko 50.000.000,00 kuna, bez PDV-a."

Pri tom voditelj projekta odgovara investitoru za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih Zakonom. Navedeni Zakon u čl. 59. – 66. regulira uvjete za obavljanje poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje i za strane osobe.

P I T A N J E

3.MOŽE LI PROJEKTANT BITI I PROJECT MANAGER?

O D G O V O R

U prilogu mailu (odgovori 1. i 2.) dostavljamo vam pregled odredbi „Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“ („Narodne novine“ broj 78/15), koji će vam pomoći razumjeti problematiku „project menagement“-a, koji predstavlja svojevrsnu novinu na području Republike Hrvatske. Kako je Zakon na snazi, od 25. srpnja 2015. god., potrebno ga je dobro poznavati, ne samo zbog zakonitosti vlastitog poslovanja, već i zbog savjetovanja investitora, kojemu isti zakon također uvodi nove zakonske obveze. Iz svega iznesenog proizlazi kako engleski pojam: „project menagement“, možemo prevesti pojmom: „upravljanje projektom gradnje“, dok bi izraz: „project menager“, imao značenje: „voditelja projekta“. Na vaše pitanje: da li je moguće da „projektant“, koji je ujedno i „glavni projektant“, bude i „project menager“ na toj građevini, odgovaramo:

Sukladno odredbama čl. 36. st. (1), (2) i (3) „Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“, „projektant“, koji je ujedno i „glavni projektant“, ne može biti uključen u djelatnost „upravljanja projektom“ ili biti „voditelj projekta“ na toj građevini. Isto tako, sukobom interesa smatra se i obavljanje djelatnosti „upravljanja projektom“ i obavljanja „stručnog nadzora“ i/ili djelatnosti „građenja“.

Navedeno, osim iz citiranog Zakona, proizlazi i iz načela na kojima počiva „Kodeks strukovne etike ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata“ („Narodne novine“ broj 93/10), koji uključuje i „Europski deontološki kodeks za pružatelje arhitektonskih usluga Vijeća arhitekata Europe“ (rujan 2009. god.), koji je na snazi, ali trenutno u fazi usklađivanja s odredbama novih zakona. Do donošenja novog Kodeksa lako ćete se snaći u pitanjima sukoba interesa postavljajući si jednostavno pitanje možete li kao sudionik u gradnji, uz funkciju „upravljanja projektima“ gradnje, utjecati na nepristrano pronalaženje optimalnih rješenja za naručitelja gradnje. Sve što priječi nepristran rad za interes naručitelja bio je i ostat će sukob interesa, a to znači i suprotnost javnom interesu. U nadi da smo vam pomogli u pojašnjenju novih odnosa sudionika u prostornom uređenju i gradnji srdačno vas pozdravljamo.

25. studenog 2015. god.

Nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane su „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ (»Narodne novine« broj 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga su odgovori na Vaše upite informativni, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija.

3. Kako kalkulirati dodatne radove?

P I T A N J E

Za potrebe investitora izradili smo projekt rekonstrukcije dvaju povijesnih palača i to idejni, glavni i izvedbeni projekt. Na temelju ove dokumentacije ishođena je građevinska dozvola i započeli su radovi na rekonstrukciji. Budući je riječ o pojedinačno zaštićenim spomenicima kulture, svi radovi se izvode i pod nadzorom konzervatorske službe. Tijekom radova uočen je niz problema kod izvođenja, budući prethodno nisu obavljeni istražni radovi, a dio prostora je bio nepristupačan.
Radi izbjegavanja zastoja na gradilištu mi smo u hodu, na zahtjev investitora i uz suglasnost nadzorne službe, izradili sve dopunske projekte (arhitektonske, građevinske i instalaterske), te ih predali investitoru. Ponudu za ovaj posao izradili smo prema utrošenom vremenu projektanata i njihovih suradnika. Naručitelj radova postavio nam je upit da li je to legitimna metoda obračuna cijene usluge?

O D G O V O R

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, 01. srpnja 2013. god., svi hrvatski zakonski akti morali su biti prethodno harmonizirani - usklađeni s regulativom Europske unije. U tom je smislu, sukladno odredbama „Direktive o javnoj nabavi Europskog parlamenta i vijeća“, Hrvatska 2013. god. bila obvezna uskladiti i svoj Zakon o javnoj nabavi. Pojednostavljeno, to je izazvalo i stavljanje izvan snage svih podzakonskih akata u koje spada i „Pravilnik o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata“ („Narodne novine“ broj 85/99), što je učinjeno donošenjem „Pravilnika o stavljanju izvan snage Pravilnika o cijenama usluga“, od 27. lipnja 2013. god.

Na temelju članka 38. stavka (2) „Statuta Hrvatske komore arhitekata“, Skupština Hrvatske komore arhitekata je, 13. prosinca 2013. god., u skladu sa zakonom i najboljom europskom praksom, donijela „Pravilnik o standardu usluga arhitekata“, kojim se uređuje sadržaj usluga i s tim povezan izračun „norma sati“ za rad arhitekata, za poslove izrade dokumenata prostornog uređenja, izrade projekata i tehničkog savjetovanja investitora i nadzora nad gradnjom.

Na taj je način, izračun vrijednosti usluge izrade projektne dokumentacije u novcu, zamijenjen izračunom vrijednosti projektne dokumentacije izraženom u prosječnim „norma satima“, za arhitektonsku djelatnost. Ovime je omogućena nesmetana tržišna utakmica više ponuditelja za istu djelatnost / posao, koji za predviđenu vrijednost prosječnih „norma sati“, potrebnih za kvalitetno izvršenje predmetne usluge, mogu ponuditi različite cijene koje, između ostaloga, ovise o veličini projektnog biroa, faktoru firme i sl. parametrima pojedinačnog poslovanja.

Dakle, odgovor na vaš upit, da li je legitimna metoda izračuna vrijednosti dopunskih radova prema utrošenom vremenu projektanata i njihovih suradnika (dopunski projekti, građevinski i instalaterski, izrađeni po nalogu naručitelja i odobreni od strane stručnog nadzora), odgovaramo: Iz svega gore iznesenog razvidno je da se zakonita i legitimna metoda kalkulacije vrijednosti usluge izrade projektne dokumentacije ili druge arhitektonske zadaće, obavlja temeljem „Pravilnika o standardu usluga arhitekata“, čija se metoda zasniva na kalkulaciji potrebnih „norma sati“ za izvršenje pojedine arhitektonske zadaće.

Kako u konkretnoj situaciji za koju ste postavili upit nije riječ o javnoj nabavi, budući ste prethodno od strane naručitelja već izabrani kao najpovoljniji ponuditelj, to je i kalkulacija dodatno potrebnih radova, na temelju „norma sati“ potrebnih za izvršenje posla, u skladu s preporučenim načinom postupanja Hrvatske komore arhitekata.

15. studenog 2015. god.

Nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane su „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ (»Narodne novine« broj 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga su odgovori na Vaše upite informativni, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija.

4. Želim obavljati posao ovlaštenika, ali radim u firmi koja nije registrirana za djelatnosti i poslove arhitektonske struke - Rad kod više poslodavaca

P I T A N J E

Zaposlena sam na „X“ Akademiji. Svojedobno sam postavila Komori upit da li bi svejedno mogla koristiti svoj pecat, obzirom da imam projektantsku firmu i klijente koji žele raditi sa mnom, ali mi je status trenutno u mirovanju. Ispostavilo se da ne mogu, jer Akademija nije registrirana za projektiranje. U skladu s tim namjera mi je zatražiti da se Akademija registrira i za takvu djelatnost, ali u međuvremenu bi moj status trebao ostati u mirovanju, ukoliko nema drugih zakonskih opcija, koje bi mi omogućile bavljenje strukom.
22. siječnja 2016. godine

O D G O V O R

Nastavno na vaš upit, od 22. siječnja o. g., izvješćujemo vas o uvjetima za rad u svojstvu ovlaštenika, odnosno, uvjetima koji se postavljaju pravnoj osobi za registraciju djelatnosti, koja bi željela obavljati djelatnost i poslove prostornog uređenja i gradnje, a proizlaze iz akata Komore.

Odredbama čl. 19. „Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“ („Narodne novine“ broj 78/15), definirani su organizacijski oblici obavljanja poslova za ovlaštene arhitekte i ovlaštene inženjere, koji svoju djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mogu obavljati:

  • samostalno u vlastitom uredu,
  • u zajedničkom uredu ili
  • u pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Kako Akademija, prema vašim riječima, nije registrirana za djelatnost i poslove prostornog uređenja i gradnje, trebala bi ispuniti uvjete koje Država postavlja pred tražitelja takvog zahtjeva, kako biste u tako registriranoj pravnoj osobi stekli pravo rada kao ovlaštenik. Prema odredbi čl. 22. istog Zakona, pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova, između ostaloga, imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Iz svega navedenoga razvidno je da nemate pravo, citiramo: „…svejedno koristiti svoj pecat, obzirom da imate projektantsku firmu i klijente koji s vama žele raditi“, budući ste zatražili mirovanje članstva u Komori, temeljem čl. 32. „Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ („Narodne novine“ broj 78/15). Dobro je znati da odredbe istog Zakona definiraju i stegovnu odgovornost ovlaštenog arhitekta u slučaju lakše ili teže povrede dužnosti ovlaštenog arhitekta, koja povreda dužnosti predstavlja kršenje Zakona ili komorskih akata.

Iz čl. 33. st. (2) istog Zakona možete vidjeti da za vrijeme mirovanja ovlaštenom arhitektu miruju sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva u Komori, što podrazumijeva i vraćanje pečata ovlaštenog arhitekta, do podnošenja osobnog zahtjeva za prestanak statusa mirovanja, na temelju kojega Komora po službenoj dužnosti ukida Rješenje o mirovanju.

Koristimo priliku upozoriti vas i na relativno nove odredbe „Zakona o radu“ („Narodne novine“ broj 93/14), koji je na snazi od 30. srpnja 2014. godine, koji je unio nekoliko značajnih novina u radne odnose u RH. Jedna od njih odnosi se na mogućnost dopunskog tj. dodatnog rada u radnom odnosu, i povrh činjenice da radnik već radi kod jednog poslodavca, u punom radnom vremenu ili kod nekoliko poslodavaca, u nepunom radnom vremenu. Kao i do sada, punim radnim vremenom smatra se redovni rad, do najdulje 40 sati tjedno. No, prema članku 61. stavka (3) „Zakona o radu“, radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno, odnosno do 180 sati godišnje, samo ako je poslodavac (ili više poslodavaca), s kojim radnik ima sklopljen ugovor o radu, za takav rad dao pisanu suglasnost (primarno zbog izbjegavanja nelojalnih, konkurentskih poslovnih odnosa). Dakle, prema navedenoj zakonskoj odredbi, i za vas postoji mogućnost dodatnog rada u vašoj tvrtki, sada u mirovanju, uz glavni posao u Akademiji, ukoliko za to dobijete pisanu suglasnost poslodavca.

Posebno želimo napomenuti kako su nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“, prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga su odgovori na vaše upite vezani uz „Zakon o radu“ informativni, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija.

29. siječnja 2016. godine

5. Može li ovlašteni arhitekt u Komori imati status aktivnog člana, ukoliko nije zaposlen niti u jednom od Zakonom predviđenih organizacijskih oblika obavljanja poslova? Na primjer, nezaposleni arhitekt.

Ovdje možete vidjeti odgovor Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja RH

1. ožujka 2016. godine

6. Da li je Komora dužna, u Bazi podataka svojih članova u aktivnom statusu, imati podatak o tvrtki u kojoj član radi.

Ovdje možete vidjeti odgovor Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja RH

1. ožujka 2016. godine

7. Mogu li ovlašteni arhitekti vršiti poslove nadzornog inženjera za zgrade

Ovdje možete vidjeti odgovor Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja RH

22. travnja 2016. godine

8. Označavanje mapa glavnog projekta

P I T A N J E

Suočeni s raznolikom praksom tumačenja nadležnih tijela, vezanom uz način označavanja broja mapa koje čine glavni projekt, sukladno odredbama čl. 7. st. (1) toč. 8. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine br. 64/14, 41/15 i 105/15), molimo tumačenje.

Predmetni članak, kojim se opisuje obavezni sadržaj naslovne stranice svake mape projekta, u toč. 8. glasi: „…redni broj mape u nizu mapa koje čine cjeloviti projekt“. Da li je, pri tom, nužno mape glavnog projekta označiti na način: „M/N“, pri čemu: „M“ označava redni broj mape u nizu, a „N“ ukupni broj mapa koje čine cjeloviti glavni projekt? Ovakav je način, naime, propisan za izradu idejnog projekta, kada se uvezuje u više mapa, a sukladno odredbi čl. 6. st. (2) Pravilnika o obveznim sadržaju idejnog projekta (Narodne novine br. 55/14, 41/15).

Upit postavljamo budući pojedina tijela graditeljstva inzistiraju da se mape glavnog projekta označavaju na način identičan označavanju mapa idejnog projekta, iako su načini označavanja, prema važećim pravilnicima, različito definirani.

Vjerujem da nije potrebno isticati važnost ujednačavanja prakse tumačenja zakonskih akata tijela graditeljstva u pripremi investicijskih projekata, jer se na potpuno irelevantnim pojedinostima gubi dragocjeno vrijeme i umnažaju troškovi svih sudionika u gradnji. Zato bi rješavanje ovakvih i sličnih tehničkih pitanja predstavljalo i strukovni i javni interes, ali i bitan korak k unaprjeđenju poduzetničke klime u RH.

25. travnja 2016. god.

O D G O V O R

Vezano za vaš upit, kojim tražite pojašnjenja vezana uz način označavanja mapa glavnog projekta, 28. travnja 2016. godine, uputili smo upit resornom Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, te 31. svibnja 2016. godine, zaprimili slijedeći službeni odgovor – dokument u prilogu!

Odgovor MGIPU

9. Kojim propisom je u RH regulirana obveza nabavke softvera za pravne osobe.

Na postoji propisana obveza ureda / trgovačkih društava da se služe software-ima, no ukoliko ista odluče koristiti se takvima dužna su koristiti "legalne software".
Microsoft Windows je još uvijek najčešće upotrebljavani operativni sustav za osobna računala. Operativni sustav MS Windows nalazi se na mediju - CD-u, odnosno na CD-u se nalaze instalacijske datoteke potrebne za podešavanje osobnog računala za pristup mreži. Uporaba programske podrške podliježe autorskim pravima i zaštiti intelektualnoga vlasništva te neovlaštena upotreba i reproduciranje sadržaja ovakvih programa može predstavljat kazneno djelo iz čl. 285. Kaznenog zakona ( nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača ).
Dakle, uporaba programske podrške podliježe autorskim pravima i zaštiti intelektualnoga vlasništva trgovačkom društvu "Microsoft Corporate", koje društvo je jedino ovlašteno slobodno raspolagati svojim programom, odnosno slobodno je ugovoriti s korisnikom uvjete i način korištenja svojih programa. Svaka suprotna upotreba ( kao što je izrada tzv. "Home" verzija ) može izložiti korisnika postupcima naknade štete, zaštite autorskog i intelektualnog vlasništva kao i kaznenom progonu.
Dakle, relevantni članci ( uz čl. 285. KZ-a i odredbe Zakona o obveznim odnosima) su niže navedeni.
Sukladno čl. 107. Zakona o zaštiti autorskih prava i drugih srodnih prava ( dalje ZAPSP-a ) Računalni program je zaštićen kao jezično djelo ako je izvoran. Pojam računalni program obuhvaća izražaj računalnog programa u bilo kojem obliku uključujući i pripremni dizajnerski materijal. Ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa, uključujući i ona na kojima se zasnivaju njegova sučelja, nisu zaštićena autorskim pravom.
Nositelji autorskog prava na računalnim programima kao autorskim djelima su tvrtke koji su te programe razvili i izdali na tržištu. Prema čl. 109. ZASP Autor računalnog programa ima isključivo pravo izvršiti ili odobriti trajno ili privremeno reproduciranje računalnog programa bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, djelomično ili u cijelosti, to uključuje i učitavanje, prikazivanje, izvođenje, prenošenje ili pohranu računalnog programa za koje je potrebno takvo reproduciranje,prijevod, prilagodbu, obradu i bilo koju drugu izmjenu računalnog programa te reproduciranje rezultata tih izmjena, s time da prava osobe koja je izmijenila program ostaju nedirnuta,distribuciju izvornika ili primjeraka računalnog programa, u bilo kojem obliku, kao i njihovo iznajmljivanje. Nije dopušteno reproduciranje računalnog programa za privatno i drugo vlastito korištenje. Računalni programi ne mogu biti predmetom javne posudbe, osim ako je ugovorom drukčije određeno.
Stoga je moguće zaključiti da proizvođači softvera, kao pravilo, "prodaju" pravo na korištenje kopije/a računalnog programa, tj. kupac kopije računalnog programa na temelju licence stječe pravo korištenja te kopije, a ne pravo vlasništva na tom računalnom programu, te je dužan koristiti predmetni program u skladu s ugovorom sklopljenim s autorom programa, dok u suprotnom može podleći građanskoj i kaznenoj odgovornosti.

10. Može li investitor mijenjati odgovornog arhitekta i pod kojim uvjetima?

P I T A N J E

Na tehničkom pregledu triju stambenih objekata ustanovljeno je da su pojedini radovi izvedeni u neskladu s glavnim projektom i prethodno izdanom građevinskom dozvolom, pa je nužno ishoditi izmjenu i dopunu građevinske dozvole. Investitoru je dan rok da ukloni nedostatke, odnosno, pribavi izmjenu i dopunu građevinske dozvole. Budući da je ovlašteni arhitekt, koji je izradio glavni projekt, pred mirovinom i nije u mogućnosti prihvatiti se ovog posla, investitor mi se obratio sa zamolbom da to ja učinim.
Moje pitanje glasi – mogu li i pod kojim uvjetima preuzeti posao drugog ovlaštenog arhitekta, te trebaju li se, uz novi arhitektonski projekt za dopunu građevinske dozvole, mijenjati i svi drugi projekti koji su bili sastavnim dijelom projektne dokumentacije osnovnog glavnog projekta?

O D G O V O R

Nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ (HKA / Komora) propisane su „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ („Narodne novine“ broj 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga na Vaše upite odgovaramo u okviru naših nadležnosti, dok službena tumačenja za dio vaših pitanja, koja naše nadležnosti ne obuhvaćaju, trebate potražiti kod nadležnih državnih institucija.
Ovlašteni arhitekt može preuzeti posao na projektima svoga prethodnika sukladno uvjetima:

  • „Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ („Narodne novine“ broj 78/15.),
  • „Statuta HKA-a“ („Narodne novine“ broj 140/15.),
  • „Kodeksa strukovne etike članova Hrvatske komore arhitekata“ („Narodne novine“ broj 43/2016), u daljnjem tekstu: Kodeks, vodeći računa o odredbama i drugih zakonskih akata, kao što je npr. „Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima“ („Narodne novine“ broj 127/2014, 141/2013, 80/2011, 79/2007, 167 /2003).

Sukladno odredbi članka 11. stavka (1) Kodeksa vidljivo je da su članovi Komore - neovisni savjetnici i povjerljivi zastupnici naručitelja. Oni objektivno, u skladu s pravnim propisima, te prema načelima vjernosti i povjerenja, zastupaju prava naručitelja u okviru svojih zadaća struke.
Članovi Komore, sukladno odredbama članka 22. stavka (1) Kodeksa, snose odgovornost za svoj rad ne samo u odnosu na naručitelja, već i prema tijelima vlasti, institucijama i javnošću. Iz navedenih je razloga, a kako to definira članak 11. stavak (2) Kodeksa, prilikom preuzimanja svakog posla potrebno zaključiti što jasniji i detaljniji pisani ugovor s naručiteljem, koji treba obuhvatiti opseg posla ili usluga, raspodjelu i ograničenja dužnosti, proračunski trošak gradnje ili neko drugo ograničenje, naknadu za posao / usluge, metodu izračuna naknade, faze naplate, kao i okolnosti za eventualni raskid ugovora.
Kako su kod preuzimanja poslova i djelatnosti iz domene prostornog uređenja i gradnje, od drugog ovlaštenog arhitekta, bez obzira na razloge preuzimanja, poslovi dovedeni do određenog stupnja gotovosti, prije sklapanja ugovora s naručiteljem bilo bi dobro, ako je to moguće, sačiniti primopredajni zapisnik između dvaju ovlaštenih arhitekata, koji bi bio sastavnica ugovora.
Pri tom je od velike važnosti poštivanje odredbi članka 22. stavka (4) Kodeksa, prema kojima su članovi Komore dužni prilikom preuzimanja posla upoznati naručitelja s pravima i obvezama koje proizlaze iz članstva u Komori.
Slijedom odredbi članka 18. stavka (2) Kodeksa, ukoliko naručitelj traži preuzimanje posla ili dijela posla, koji već radi drugi ovlašteni arhitekt, preuzimatelj posla dužan je o tome, prije preuzimanja, obavijestiti kolegu/e, koji su već u poslu. Preuzimatelj smije preuzeti posao ukoliko ne djeluje suprotno kolegijalnim pravilima i nakon što je utvrdio da su s prethodnikom ispunjene obveze iz ugovora. Pri tom ne smijete izgubiti iz vida odredbu stavka (3) istog članka, koja kaže - Ukoliko preuzimatelj dijela projektiranja, nadzora ili drugog posla nastavlja rad na projektu kojega nije autor, dužan je poštivati upute autora i autorska prava, tražiti suglasnost za svaku promjenu u projektu i autora obavijestiti o svakoj promjeni u izvođenju gradnje, ako je to u skladu sa zakonom.
Kod preuzimanja poslova moguće je da autor izrazi želju sudjelovanja u razvoju projekta, radi očuvanja integriteta autorskog djela, u okvirima koji proizlaze iz zakonske regulative, ali je tada svoju želju dužan artikulirati pisanim zahtjevom, sa specifikacijom arhitektonskih zadaća u kojima želi nastaviti sudjelovati u radu na projektu, te iste potkrijepiti s iskazom prosječnih norma sati, sve sukladno odredbama „Pravilnika o standardu usluga arhitekata“ (Skupština HKA-a, 13. prosinca 2013. godine), kojim se uređuje sadržaj usluga i s tim povezan izračun norma sati, za rad arhitekata (izvršitelja), za poslove izrade dokumenata prostornog uređenja, izrade projekata i tehničkog savjetovanja investitora i nadzora nad gradnjom.
U vašem slučaju kolega ovlašteni arhitekt namjerava otići u mirovinu, pa ćete svoju zakonsku obvezu izvršiti prilagođeno takvim okolnostima.
Što se tiče vašeg pitanja - trebaju li se uz izradu projektne dokumentacije za dopunu građevinske dozvole, koja bi se odnosila samo na arhitektonski projekt, mijenjati i svi drugi projekti, koji su bili sastavni dio projektne dokumentacije glavnog projekta, ističemo – „Hrvatska komora arhitekata“ ne može ulaziti u privatno-pravne odnose svojih članova, analizu konkretnih projektantskih rješenja, niti davanje mišljenja izvan svojih nadležnosti, pa ćete o ovom pitanju morati zatražiti mišljenje nadležnog tijela za izdavanje akata za gradnju.

 

11. Natječajni rad i kako zaštititi autorsko pravo nad natječajnim rješenjem?

P I T A N J E

1. Koja su prava arhitekta - autora natječajnog rada - čije je natječajno rješenje naručitelj natječaja, bez znanja autora, dao nekom drugom ovlaštenom arhitektu na razradu i izradu projektne dokumentacije, za potrebe ishođenja potrebnih dozvola i u konačnici samo građenje?

O D G O V O R

Uvodno, moramo naglasiti kako su nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ („Narodne novine“ broj 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga na upite odgovaramo u okviru naših nadležnosti, dok su mišljenja vezana uz druge zakonske akte neslužbena - službena tumačenja možete potražiti kod nadležnih institucija.

Izuzev ako to nije drugačije propisano natječajnom dokumentacijom, autor natječajnog rada, bez obzira je li svoj autorski status na predmetnom natječajnom radu autorski posebno zaštitio, sukladno odredbama „Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima RH“ („Narodne novine“ broj 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13 i 127/14), temeljem odredbi čl. 5. st. (1) i st. (2) al. 6 - djela arhitekture, što podrazumijeva i vaš natječajni rad, predstavljaju autorsko djelo, tj. originalnu intelektualnu tvorevinu, nad kojom autor ima isključivo autorsko pravo, kojim može disponirati kako on to želi – sukladno svojim imovinskim pravima:

  • pravo reproduciranja,
  • pravo distribucije,
  • pravo priopćavanja autorskog djela javnosti,
  • pravo prerade.

Iz navedenog proizlazi kako disponiranje natječajnim rješenjem, od strane naručitelja natječaja, bez znanja i odobrenja autora, predstavlja povredu gore navedenog Zakona. Mišljenja smo kako izrada bilo kakvog projektnog rješenja, koje koristi bitne pretpostavke natječajnog rada, kao što je osnovno oblikovanje, koncept, konstruktivno rješenje i dr. relevantne karakteristike, predstavljaju povredu odredbi „Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima RH“, pa zaštitu narušenih prava, u tom smislu, možete zatražiti redovnim sudskim putem.

P I T A N J E

2.Kakve odgovornosti za sobom povlači na ovaj način učinjena povreda autorskog prava?

O D G O V O R

Odlično ste i sami prepoznali odredbe „Kodeksa strukovne etike članova HKA-a“ („Narodne novine“ broj 43/2016) i odredbu čl. 18., kojim se, između ostaloga, utvrđuju obveze ovlaštenih arhitekata prilikom preuzimanja dijela projektiranja, nadzora ili drugog posla, kojim se nastavlja rad na projektu kojega ovlašteni arhitekt nije autor, a prema kojem je dužan poštivati upute autora i autorska prava, tražiti suglasnost za svaku promjenu u projektu i autora obavijestiti o svakoj promjeni u izvođenju gradnje. Ovlašteni arhitekt ne smije djelovati za svoj interes, već je, sukladno odredbi čl. 18., dužan o zahtjevu naručitelja da preuzme posao, a prije nego li ga je preuzeo, obavijestiti autora(e), koji su već u poslu, o svojoj namjeri, te nakon što je utvrdio da su s prethodnikom ispunjene ugovorne obveze.

Osim navedenoga, članovi Komore dužni su, temeljem odredbe čl. 15. st. (1) i (2) Kodeksa poštivati autorska prava i ne smiju, temeljem odredbe st. (2), istog članka, otuđiti ili povrijediti intelektualno vlasništvo ili nepropisno iskoristiti ideje drugog autora, bez izričite ovlasti onog autora, koji na to vlasništvo ili ideju ima pravo. Važno je istaknuti kako su se, temeljem odredbe čl. 1. st. (1) i (3) Kodeksa, članovi HKA-a dužni pridržavati akata HKA-a, pri obavljanju svoje profesionalne djelatnosti, čime, sukladno st. (2) istog članka: „…iskazuju svoju odgovornost prema javnosti, okolišu, struci, naručiteljima i korisnicima…“

U tom smislu obveza ovlaštenog arhitekata, koji je bez vašeg znanja preuzeo rad na vašem autorskom djelu, bila je i:

  • detaljno informirati naručitelja u skladu s odredbom čl. 5. st. (1), (7) i (10) Kodeksa, budući je: „Zaštita okoliša i javnog interesa kao i zaštita trećih osoba prilikom obavljanja zadaća struke najvažnije pravilo kojim se rukovode članovi Komore u svom djelovanju“,
  • te provoditi odredbu Kodeksa prema kojoj su svi članovi Komore dužni u obavljanju svojih poslova: „…djelovati kao pouzdani zastupnici ili povjerenici svojih poslodavaca ili naručitelja i izbjegavati sukob interesa“.

 

P I T A N J E

3. Što se dešava u slučaju navedene povrede dužnosti ovlaštenog arhitekta, koji je preuzeo poslove projektiranja na temelju natječajnog rada, koji nije njegovo autorsko djelo, suprotno zakonima Republike Hrvatske i aktima HKA-a?

O D G O V O R

Ukoliko navodi iz vašeg dopisa odgovaraju činjeničnom stanju, izvan sumnje je da je ovlašteni arhitekt, koji je prihvatio raditi na, citiramo: „…preradi natječajnog rješenja i izradi projektne dokumentacije na temelju vašeg natječajnog rada“, prekršio temeljna „Pravila“ (II.) i „Načela“ (III.) Kodeksa. U tom smislu podrazumijeva se njegova stegovna odgovornost, temeljem odredbi čl. 59. Statuta HKA-a („Narodne novine“ broj 140/15), koja se stegovna odgovornost utvrđuje u smislu povrede dužnosti ovlaštenog arhitekta, kao narušavanje dužnosti i ugleda arhitekata i povrede načela i pravila utvrđenih Statutom i Kodeksom, koja za sobom povlači stegovne mjere, opisane čl. 60. Statuta HKA-a.

Način na koji možete obraniti svoja legitimna prava opisan je u poglavlju „Pokretanje stegovnog postupka“ Statuta HKA-a, u čl. 61., odnosno, „Pravilniku o stegovnom postupanju hrvatske komore arhitekata“ (Skupština HKA-a, 18. prosinca 2015. godine) http://www.arhitekti-hka.hr/hr/komora/akti-komore/pravilnici/pravilnik-o-stegovnom-postupanju-hka/ u kojem se, u čl. 9. V., opisuje pokretanje stegovnog postupka, od strane stegovnog tužitelja / zamjenika stegovnog tužitelja, na temelju vaše stegovne prijave.

Prilikom podnošenja stegovne prijave imajte na umu da ona mora biti tako napisana da je:

  • iz njenog sadržaja moguće utvrditi postojanje osnovane sumnje za djelo koje se članu Komore stavlja na teret,
  • razumljiva,
  • potpisana,
  • obrazložena,
  • jasno kvalificirana, kako bi bilo razvidno odnosi li se na lakšu ili težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore,
  • da se ne odnosi se na člana Komore kojemu je članstvo u mirovanju.
12. Kako prelaskom u novu tvrtku prenijeti projekte na kojima radim?

P I T A N J E

Početkom slijedeće godine mijenjam tvrtku u kojoj sam trenutačno zaposlen. Tvrtka je sredinom ove godine izradila projekt, na kojem sam ja projektant arhitekture i glavni projektant, ali, zbog neriješenog katastarskog statusa, nikada kod nadležnog tijela nije zatraženo ishođenje građevinske dozvole. U međuvremenu se ispostavilo da će projekt biti potrebno mijenjati prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, ali još uvijek nije izvjesno u kojem će to trenutku biti moguće.
Kako u međuvremenu preuzeti projekt od aktualnog poslodavca, odnosno, kako napraviti izmjenu projektne dokumentacije, na način da ona bude vezana za novu tvrtku?

O D G O V O R

Uvodno, važno je napomenuti da su nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ („Narodne novine“ broj 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga na Vaše upite odgovaramo u okviru naših nadležnosti, dok službena tumačenja za dio vaših pitanja, koja naše nadležnosti ne obuhvaćaju, trebate potražiti kod nadležnih državnih institucija.

Iz dostavljenih podataka dalo bi se pretpostaviti da je naručitelj posao projektiranja, ugovoren s aktualnim poslodavcem, poželio ugovorom prenijeti na vašu novu tvrtku, te s vama nastaviti suradnju. To podrazumijeva spremnost obaju pravnih osoba, sadašnjeg i budućeg poslodavca, na takvu poslovnu transakciju, uz rješavanje ugovornih odredbi na način koji će zadovoljiti oba poslodavca.

To, između ostaloga, znači:

  • primopredaju poslova projektiranja, s definiranim sadržajem do sada napravljenog,
  • uredno podmirivanje potraživanja,
  • raskid ugovora s aktualnim poslodavcem,
  • sklapanje ugovora s novim poslodavcem,
  • druge aktivnosti sukladno specifičnostima konkretnog ugovornog odnosa.

S obzirom na odredbu čl. 52. st. (4) “Zakona o gradnji” (“Narodne novine” broj 153/13) kojom se, između ostaloga, utvrđuje da glavnog projektanta: „…određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom“, očekuje se da naručitelj posla s vašim novim poslodavcem sklopi ugovor, kojim će definirati sve relevantne i zakonom propisane pojedinosti vaše buduće suradnje, između ostaloga i vaše imenovanje glavnim projektantom.

S obzirom da upravni postupak za ishođenje građevinske dozvole nije nikada pokrenut, te imajući u vidu odredbe „Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina“ („Narodne novine“ 64/14, 41/15, 105/15, 61/16), u novoj će projektnoj dokumentaciji biti vidljivi svi relevantni podaci (naziv, sjedište i ime investitora, podaci o novom projektantskom uredu, projektantu i glavnom projektantu i sl.), pa to neće predstavljati zapreku u odnosu na eventualno izrađenu prethodnu fazu projektiranja, u kojoj su navedeni drugačiji podaci.

Imajući u vidu odredbe čl. 108. „Zakona o gradnji“ investitoru će postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole biti i jednostavniji, s obzirom da je u postupku izrade projektne dokumentacije oslonjen na istog projektanta / glavnog projektanta.