Panel rasprava „Kome smeta Poljud?“ na Danima arhitekata 10.0
U okviru programa Dana arhitekata 10.0, koji se održavaju u Brelima u hotelu Maestral, u sklopu tematskog bloka Arhitektonska baština održana je panel rasprava pod nazivom „Kome smeta Poljud?“.
U raspravi su sudjelovali:
• Joško Belamarić, hrvatski povjesničar umjetnosti
• Jelena Borota, splitska urbanistica
• Toma Plejić, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata
• Nenad Fabijanić, umirovljeni profesor arhitekture, uvaženi arhitekt i dobitnik brojnih strukovnih nagrada
Kroz panel raspravu otvorena su ključna pitanja vezana uz stanje, zaštitu i budućnost stadiona Poljud kao zaštićenog kulturnog dobra i jednog od najvažnijih primjera hrvatske moderne arhitekture. Poseban naglasak stavljen je na odnos društva i institucija prema arhitektonskoj baštini, potrebu stručnog i odgovornog pristupa obnovi te važnost uključivanja relevantnih stručnjaka u donošenje odluka.
Sudionici su ukazali i na problem nedostatka sustavne brige o modernističkoj baštini, kao i na rizike populističkih i isključivo političkih pristupa u raspravama o ovako važnim prostornim i kulturnim pitanjima.
Nakon rasprave doneseni su zaključci panela:
ZAKLJUČCI PANELA O STADIONU POLJUD NA DANIMA ARHITEKATA 10.0
1.
Svaka suvremena država i društvo koji se odgovorno odnose prema prošlosti i budućnosti vode sustavnu brigu o svojoj kulturi i tradiciji, odnosno o kulturnoj baštini u cjelini.
2.
Stadion Poljud, kao zaštićeno kulturno dobro, jedan je od najsvjetlijih primjera hrvatske Moderne, prepoznat i vrednovan na domaćoj i globalnoj kulturnoj sceni. Iz tih razloga Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske stadion Poljud zaštitilo je kao nepokretno kulturno dobro, što podrazumijeva obvezu brige i grada i države o tom zaštićenom dobru. Zaštita obvezuje i onoga tko ju je zaštitio i vlasnika kulturnog dobra.
3.
Tijekom posljednjih trideset godina nije se vodila dužna briga o ovom zaštićenom spomeniku kulture, što je djelomično narušilo vidljive dijelove konstrukcije, dodatno oštećene u posljednjih godinu dana uslijed vremenskih nepogoda.
4.
Aktualne rasprave o rješenju za stadion Poljud u značajnoj se mjeri vode populistički i navijački ostrašćeno, pritom u potpunosti isključujući konerzvatorsku i arhitektonsku struku.
5.
Hrvatski arhitekti okupljeni u Hrvatskoj komori arhitekata i Udruženju hrvatskih arhitekata pozivaju donositelje odluka o zaštićenom spomeniku kulture da u raspravu o rješenju stadiona Poljud uključe relevantne stručnjake sa svjetskim referencama, kako bi se izbjegla politizacija i politički populizam, a sve s ciljem donošenja kvalitetnog rješenja za ovaj iznimno važan trenutak za Grad Split i cijelu zemlju. Stadion Poljud hrvatsko je, ali i svjetsko kulturno dobro te kao takvo zaslužuje odnos primjeren vrhunskom spomeniku hrvatske i svjetske kulture.
6.
Hrvatski arhitekti, u namjeri da se rasprava o stadionu Poljud oslobodi populističkog diskursa, donositeljima odluka – Gradu Splitu, Republici Hrvatskoj i Ministarstvu kulture i medija – predlažu sljedeće konkretne korake:
• hitno formiranje stručnog tijela za projekt Poljud, sastavljenog od predstavnika vlasnika stadiona (Grad Split), Ministarstva kulture i medija, predstavnika arhitektonske struke sa svjetskim referencama, konstruktera, konzervatora i povjesničara umjetnosti
• provedbu detaljne i sveobuhvatne analize stadiona Poljud, uključujući sve konstruktivne elemente i dijelove objekta, s preporukama za potrebne zahvate na cijelom arhitektonskom sklopu stadiona
• donošenje odluke o budućnosti stadiona Poljud isključivo na temelju stručne ekspertize međunarodno priznatih stručnjaka
7.
Rješenje za stadion Poljud, kao zaštićeno kulturno dobro, odnosno njegova temeljita i stručna rekonstrukcija, ni na koji način ne prejudicira odluku države i grada o eventualnoj izgradnji novog stadiona na drugoj lokaciji u Splitu. Eventualna izgradnja novog stadiona ne smije ugroziti stadion Poljud i njegovu budućnost. Stadion Poljud trajno je upisan u kolektivnu svijest i kulturni identitet Splita, Hrvatske i svijeta.