Fiskalizacija u prometu gotovinom je skup mjera što ih od 1. siječnja 2013. godine provode obveznici fiskalizacije, a njezin je glavni cilj nadzor prometa u gotovini.
Prema odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom prometom u gotovini smatra se plaćanje za isporučena dobra ili obavljene usluge novčanicama i kovanicama što se smatraju platežnim sredstvom, kreditnim i debitnim karticama, čekom, ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim izravnog plaćanja na račun.
Obveznici fiskalizacije prema Zakonu jesu fizičke osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti te pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit za sve djelatnosti koje obavljaju, osim za djelatnosti izuzete od obveze izdavanja računa te izuzete od obveze fiskalizacije.
Za slobodna zanimanja- (urede ovlaštenih arhitekata) primjena fiskalizacije započela je 01.04.2013.g.
Od 1. srpnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za sve obveznike fiskalizacije.
Obveznike fiskalizacije možemo podijeliti u dvije temeljne skupine:
-Prva skupina: obveznici fiskalizacije koji sve naplaćuju putem žiro-računa
-druga skupina: obveznici fiskalizacije koji imaju i naplatu u gotovini
Prva skupina – nema naplate u gotovini
Što se mora napraviti?
1. Donijeti interni akt (popis poslovnih prostora, radno vrijeme poslovnih prostora, oznaka operatera na naplatnom uređaju, numerički slijed računa) koji se zadržava u prostorijama društva i ne dostavlja se Poreznoj upravi, i
2. prilagoditi račune, i
3. nabaviti i istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa za svako prodajno
mjesto, i
4. donijeti interni akt o visini blagajničkog maksimuma.
Prema tome, obveznici fiskalizacije koji nikada nemaju naplatu u gotovini ne moraju:
- nabavljati certifikat od Fine
-imati uspostavljenu vezu s Poreznom upravom i slati račune na ovjeru elektroničkim putem
-imati knjigu uvezanih računa
- na računima iskazivati JIR i zaštitni kod izdavatelja.
Druga skupina – obveznici fiskalizacije i izdavanja fiskalnog računa jer obavljaju naplatu u gotovini
Što se mora napraviti?
1. Donijeti interni akt (popis poslovnih prostora, radno vrijeme poslovnih prostora, oznaka operatera na naplatnom uređaju, numerički slijed računa) koji se zadržava u prostorijama društva i ne dostavlja se Poreznoj upravi,
2. prilagoditi račune,
3. nabaviti i istaknuti upozoravajudu naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa za svako prodajno mjesto,
4. dostaviti podatke o poslovnim prostorima putem veze Poreznoj upravi,
5. fiskalizirati izdane račune putem veze sa Poreznom upravom,
6. osigurati kontinuitet poslovanja u slučaju prekida veze sa Poreznom upravom ili fizičkog kvara naplatnog uređaja (npr. nestanak struje) i
7. nabaviti knjigu uvezanih računa, i
8. donijeti interni akt o visini blagajničkog maksimuma.
Interni Akt
Svaki obveznik fiskalizacije mora donijeti Interni akt u kojem mora:
1. Opisati vlastito pravilo numeriranja izlaznih računa, i
2. popisati sve poslovne prostore i oznake tih poslovnih prostora, i
3. naznačiti radno vrijeme poslovnih prostora, i
4. povezati OIB i oznaku operatera po svakom naplatnom uređaju (čl. 11. st. 2. Zakona).
Zakon propisuje broj računa, a za potrebe fiskalizacije, sada mora imati tri dijela:
PRVI DIO / DRUGI DIO / TREĆI DIO
Numerički broj računa / oznaka poslovnog prostora / broj naplatnog uređaja
Numerički broj računa je uvijek broj (1,2,3,4,5,….,50,….100,…1000,…nnnn) i ne može biti 01, ili 901 ili
201301, nego je propisano da svake kalendarske godine obveznik fiskalizacije započinje račune od
broja 1 pa do broja n na kraju kalendarske godine.
Poslovni prostor je definiran kao svaki zatvoreni ili otvoreni prostor, pokretno mjesto koje služi za obavljanje djelatnosti (kombi, dostavna vozila).
U slučaju povremenog obavljanja djelatnosti na drugom mjestu (sajam, seminar i slično) poslovni prostor se može izmijeniti na lokaciju održavanja povremene djelatnosti.
Za terenske djelatnosti (npr. prodajni predstavnici) odredit će se da je poslovni prostor pokretan.
Također, zasebnim poslovnim prostorom može se smatrati i dio ili više dijelova jednog poslovnog prostora u kojima se obavlja različita djelatnost.
Način na koji de društvo označiti i numerirati svoje poslovne prostore je proizvoljan i ostavljen je svakom društvu da odluči i kreira onako kako smatra da je društvu najlakše.
Blagajnički maksimum
Svi obveznici fiskalizacije dužni su odrediti visinu blagajničkog maksimuma i to samostalno internim aktom, a sukladno procijenjenim potrebama i uvjetima sigurnosti. Međutim, propisan je najviši iznos blagajničkog maksimuma koji se određuje prema veličini obveznika, a veličina obveznika se utvrđuje sukladno odredbama Zakona o poticanju razvoja maloga gospodarstva (Nar. nov., br. 29/02, 63/07 i 53/12).
Blagajnički maksimum najviše u iznosu od 10.000,00 kn = mikro subjekt i fizičke osobe
prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 radnika,
prema financijskim izvješdima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu
protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit,
odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do
2.000.000,00 eura.
Blagajnički maksimum najviše u iznosu od 30.000,00 kn = mali subjekt
prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika,
prema financijskim izvješdima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu
protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit,
odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do
10.000.000,00 eura.
Blagajnički maksimum najviše u iznosu od 50.000,00 kn = srednji subjekt
prosječno godišnje imaju zaposleno više od 50 radnika,
prema financijskim izvješdima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu
vedem od 10.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno
imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu vedem od 10.000.000,00
eura.
Blagajnički maksimum najviše u iznosu od 100.000,00 kn = subjekti koji prelazi gore navedena
mjerila i obveznici fiskalizacije koji obavljaju mjenjačke poslove
PRIMJER INTERNOG AKTA
PRIMJER ODLUKE O BLAGAJNIČKOM MAKSIMUMU
UPUTA POREZNE UPRAVE ZA OBVEZNIKE FISKALIZACIJE OD 01.04.
IZVORI: Porezna uprava, TEB poslovno savjetovanje